Dnevni pregled tržišta: dionički indeksi zabilježili najbolju izvedbu u osam mjeseci

Američki dionički indeksi zabilježili su svoju najbolju izvedbu u proteklih osam mjeseci nošeni optimizmom nakon govora čelnika Fed-a Powella koji su investitori interpretirali kao naznake potencijalno blažeg zaoštravanja monetarne politike u narednom periodu nego što se to očekivalo samo mjesec dana ranije.

Naime, dionički indeksi su bili u blagom plusu ususret govoru te zabilježili snažan rast potom. U svom govoru Powell je istaknuo kako se kamatnjaka nalazi tek blago ispod tzv. neutralne razine, odnosno one razine koja nema niti pozitivne niti negativne učinke na rast gospodarske aktivnosti.

Investitori su spomenutu izjavu protumačili kao znak da se Fed približava završetku svog ciklusa podizanja kamatnih stopa te da usprkos trenutnim projekcijama koje na to upućuju, neće podići bazični kamatnjak iznad neutralne razine u kratkom roku.

Druga objava američkog BDP-a za treći kvartal godine potvrdila je rast od 3,5% kvartalno. Unatoč tome što je rast oslabio sa 4,2% u drugom kvartalu, i dalje je to druga najsnažnija stopa rasta od 2014. kad je američka ekonomija zabilježila ekspanziju od 4,9%.

Istovremeno, prodaja novih stambenih jedinica u SAD-u u listopadu pala je na najnižu razinu u protekle dvije i pol godine što je samo posljednji u nizu indikatora koji pokazuju da američko tržište nekretnina gubi svoju snagu. S padom od 8,9% mjesečno izvedba je značajno podbacila u odnosu na tržišna očekivanja rasta od 3,7%.

Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na rast bruto domaćeg proizvoda od 2,8% godišnje u trećem kvartalu čime su značajno nadmašena naša očekivanja rasta te konsenzus očekivanja analitičara od 2,3%.

Privatna potrošnja ostala je snažni pokretač rasta uz rast od 2,7% godišnje ali ipak ispod prosječnog rasta od 3,7% u prvoj polovici godine. Ovo je ujedno i najniža stopa rasta potrošnje kućanstava od kraja 2015. godine. Istovremeno, značajno je ubrzao rast državne potrošnje sa 2,6% u prvoj polovici godine na 3,9% u trećem kvartalu. Umjereno ubrzavanje zabilježile su investicije s rastom od 3,7% nakon prosječnog povećanja od 3,3% u prvoj polovici godine.

Kontribucija neto izvoza roba i usluga ukupnom rastu bila je blago pozitivna (+0,1 postotni bod) pri čemu je izvoz usluga zabilježio solidan rast od 2,5% godišnje usprkos značajnom usporavanju rasta stranih turističkih noćenja u istom periodu. Izvoz roba je nakon prosječnog rasta od 2,8% u prvoj polovici godine ubrzao na 5,2%, a ubrzanje je zabilježio i rast uvoza koji se povećao sa 3,7% na 4,8% u istom periodu.

Zadržavamo naša očekivanja prosječnog rasta BDP-a od 2,8% u 2018. pri čemu anticipiramo umjereno ubrzanje rasta u zadnjem kvartalu godine uslijed učinka niske baze iz istog perioda 2017. s privatnom potrošnjom kao glavnim pokretačem rasta uslijed nastavka rasta raspoloživog dohotka stanovništva po osnovi povećanja plaća, rasta zaposlenosti, kamatnih stopa na rekordno niskim razinama koje olakšavaju teret servisiranja dugova stanovništva i oporavka kreditne aktivnosti, a u kontekstu tradicionalno više potrošnje u blagdanskom periodu.

U 2019. očekujemo zadržavanje rasta domaće ekonomije oko trenutnih razina, odnosno projiciranih 2,8% u 2018., a u kontekstu intenzifikacije investicijske aktivnosti u privatnom i javnom sektoru. Privatna potrošnja će ostati podržana daljnjim poreznim rasterećenjem dohotka, smanjenjem stope PDV-a na određene artikle, nastavkom poboljšanja na tržištu rada te kamatnim stopama na rekordno niskim razinama. Ključni rizici po izvedbu domaće ekonomije pritom proizlaze iz snažnijeg od očekivanog usporavanja ekonomske aktivnosti na ključnim emitivnim tržištima pri čemu naglasak stavljamo na Italiju u kojoj je zabilježena stagnacija rasta na kvartalnoj razini u trećem kvartalu godine te gdje bi daljnja intenzifikacija političkih turbulencija potencijalno mogla dovesti do nastavak pada indikatora sentimenta te odgađanja potrošnje i investicija.

Nakon uzlaznih pritisaka krajem prošlog tjedna gdje se tečaj EUR/HRK približio razini od 7,44 kuna za jedan euro, aprecijacijski pritisci na domaću valutu u toku ovog tjedna spustili su tečaj te se parom trenutno trguje tek blago iznad 7,41 kuna za jedan euro što pripisujemo zatvaranju pojedinih deviznih pozicija.

Tečaj EUR/USD zabilježio je blage uzlazne pritiske jučer nakon govora čelnika Fed-a Powella koji je dao naslutiti blaže zaoštravanje monetarne politike u periodu pred nama. U skladu s navedenim fokus investitora danas će biti na objavi bilješki s posljednjeg sastanka Vijeća Fed-a koje bi trebale dati nešto jasniju sliku stajališta cjelokupnog Vijeća vezano uz budući tempo rasta kamatnih stopa.

Tržišta su u svoja očekivanja gotovo u potpunosti ugradila podizanje kamatnjaka za 25bb na nadolazećem sastanku u prosincu. Nešto opreznija retorika članova Vijeća po pitanju budućih izgleda znači da će tržišni sudionici pridavati veću pažnju nadolazećim objavama ekonomskih indikatora, posebice u pogledu rasta cijena i zbivanja na tržištu rada.