Što se dogodilo?
Jučer objavljene bilješke s posljednjeg sastanka ECB-a pokazale su kako među članovima centralne banke postoji opće prihvaćeno mišljenje kako su slabosti u ekonomiji eurozone dužeg trajanja nego što se to ranije očekivalo. U skladu s navedenim, i očekivanja rasta i inflacije u narednom periodu su revidirana naniže, a nekoliko članova centralne banke smatra kako su projekcije i dalje pretjerano optimistične s obzirom na aktualne okolnosti.
U skladu s navedenim, članovi su se usuglasili oko potrebe za relaksacijom monetarne politike, ali ne i oko pojedinačno uvedenih mjera na sastanku. Općenito, članovi su se složili oko snižavanja depozitne kamatne stope sa -0,4% na -0,5%, ali nekoliko članova smatralo je pritom kako bi bilo primjereno i snažnije smanjenje kamatnjaka.
S druge pak strane, odluka da obnove program otkupa obveznica je naišla ne neodobravanje od strane pojedinih članova od kojih neki smatraju politiku neefikasnom u trenutačnim okolnostima, dok drugi ocjenjuju kako je ovo alat koji bi trebalo sačuvati za snažnije poremećaje na tržištu.
Što to znači?
Sve u svemu, bilješke pokazuju kako smanjenje kamatnih stopa uživa široku podršku unutar centralne banke, dok je program otkupa obveznica dosegnuo svoje limite. To sugerira kako će daljnja prilagodba kamatnih stopa biti ključan alat monetarne politike u narednom periodu te kako možemo očekivati daljnje smanjenje depozitne kamatne stope možda već u ovom ili najkasnije u narednom kvartalu.
Zašto nam je to važno?
Kretanje referentnih kamatnih stopa u eurozoni uz premiju rizika zemlje je ključna odrednica kretanja kamatnih stopa na domaćem tržištu. U skladu s navedenim možemo zaključiti kako iako na rekordno niskim razinama, kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek imaju potencijala za daljnju korekciju naniže.