- Hrvatska mora ići u smjeru ubrzanog produljenja radnog vijeka jer imamo prosječni radni staž umirovljenika od 30 godina, što je, uz Rumunjsku, najniže u Europskoj uniji. Mi imamo puno mladih umirovljenika. Prošle je godine, primjerice, dvije trećine novih umirovljenika bilo mlađe od 65 godina - upozorava Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta Zagreb.
Sada postoji, naime, puno prostora da se izađe iz rada ranije od zakonski propisane dobi, što Nestić smatra lošim, a sindikati prosvjeduju upravo zbog ubrzanog prelaska na umirovljenje sa 67 godina i penalizacije prijevremenog umirovljenja.
Transferi
Govoreći o mirovinskom sustavu profesor s Pravnog fakulteta Željko Potočnjak pak konstatira da je prvi mirovinski stup obilježen netransparentnim transferima, gdje čak 50 posto mirovina ide na taj način. - Nije nama toliko visina mirovina problem koliko postizanje poštenog, pravednijeg mirovinskog sustava - poručuje. Ti golemi transferi nisu pošteni, dodaje, a dovode u pitanje međugeneracijsku solidarnost u Hrvatskoj. - Generacija milenijalaca to neće dugo trpjeti - poručuje Potočnjak.
Obojica su govorili u raspravi na rovinjskoj Konferenciji Zagrebačke burze te su bili općenito vrlo kritični prema prijedlogu mirovinske reforme koja je sada na stolu. Priznaju da je aktualni prijedlog bolji od onog koji je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić inicijalno predstavio, a koji bi ubio drugi stup, ali i dalje vide mnogo mana.
S jedne strane Nestić smatra da ona otvara stalni sukob generacija, pri čemu će prvi mirovinski stup biti za siromašnije, a drugi stup za bogatije, a s druge strane, toliko je kompleksna da će u graničnim slučajevima biti teško izračunati što se više isplati.
- Ako vam primjerice mirovina samo iz prvog stupa iznosi 2900 kuna, a u kombiniranom sustavu biste mogli dobiti 3000 kuna, što ćete odlučiti? U prvom će se stupu mirovina usklađivati s rastom plaća i inflacijom, a u drugom samo s inflacijom. Ja ne znam što bih izabrao. Jedan od bitnih elemenata za odluku bit će vaša procjena o tome koliko ćete dugo živjeti - komentirao je Nestić.
Manje plaće
Procjenjuje da će se sada za prebacivanje u prvi stup odlučiti 60 do 70 posto novih umirovljenika, među kojima će biti oni s niskim plaćama i veći udjel žena, a drugi stup će biti samo za iznadprosječne mirovine. Za 10 - 15 godina će, govore njegove projekcije, pak samo 40 posto ljudi odlučiti da ostane u prvom stupu jer će, zahvaljujući duljini štednje u drugom stupu i prinosima mirovinskih fondova, veću mirovinu ostvariti u kombiniranom sustavu. Jasno, pod pretpostavkom da se prinosi na tržištu kapitala realiziraju od barem pet posto, uključujući inflaciju.
Dugoročno, naglašava, u Hrvatskoj će unatoč ovoj reformi ipak padati iznos prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću, iako se uvođenjem dodatka i za kombinirane mirovine to malo ublažava.
Stručnjaci nisu zadovoljni kriterijima koji su određeni za stjecanje prava na jednokratnu isplatu iz drugog mirovinskog fonda, u iznosu od 15 posto ukupno ušteđenog iznosa. To si mogu priuštiti samo oni s većim plaćama (oni koji imaju 15 posto veću plaću od prosječne), te se time radi, kažu, medvjeđa usluga mirovinskom sustavu u cjelini.
Posebno je negativnu ocjenu ministar Pavić zaradio od stručnjaka zbog podržavljenja sustava isplate mirovina iz drugog stupa, odnosno najave osnivanja državnog mirovinskog osiguravajućeg društva. Trenutačno je u Hrvatsko samo jedno, privatno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....