Signalitics

Christine Lagarde pozvala europske vlade da povećaju državnu potrošnju

Lagarde je napomenula kako će centralna banka nastaviti pružati podršku ekonomiji ali kako monetarna politika ne bi smjela biti jedini pokretač oporavka
Christine Lagarde (lijevo) i njezin prethodnik, predsjednik Europske središnje banke na odlasku Mario Draghi
 Francois Lenoir / REUTERS
ŠTO SE DOGODILO?

Indeks sentimenta u prerađivačkom sektoru Njemačke zabilježio najsnažniji skok u protekle dvije godine.

Christine Lagarde pozvala europske vlade da povećaju državnu potrošnju.

ŠTO TO ZNAČI?

PMI indikator sentimenta njemačkog prerađivačkog sektora u studenom je zabilježio najsnažniji porast u protekle dvije godine. Indikator se pritom i dalje nalazi duboko u recesijskom teritoriju ali pokazuje znakove stabilizacije budući da su prerađivači zabilježili određeno poboljšanje u novim narudžbama u odnosu na prethodni period. Indikator sentimenta prerađivačkog sektora Francuske također je pozitivno iznenadio tržišta ali je recesija u sektoru produbljena u ostatku eurozone. Sentiment u uslužnom sektoru eurozone pao je u studenom na najnižu razinu u proteklih deset mjeseci što je kompozitni indikator sentimenta spustilo na razinu od 50,3 boda – tek neznatno iznad kritične granice od 50 bodova koja razdjeljuje ekspanziju od recesije.

U takvim okolnostima, nova predsjednica Europske centralne banke, Lagarde, je pozvala vlade zemalja eurozone da povećaju državnu potrošnju kako bi se stimulirala ekonomska aktivnost. Lagarde je pritom napomenula kako će centralna banka nastaviti pružati podršku ekonomiji ali kako monetarna politika ne bi smjela biti jedini pokretač oporavka.

ZAŠTO NAM JE VAŽNO?

Generalno smanjenje trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine te neizvjesnosti vezanih uz Brexit je nedvojbeno rezultiralo poboljšanjem sentimenta u prerađivačkom sektoru Njemačke. Poboljšanje su u toku mjeseca ostvarile i neke druge mjere ekonomskog sentimenta poput ZEW i Sentix indeksa. Ključno pitanje pritom ostaje može li eurozona u cjelini odoljeti postojećim slabostima i othrvati se ulasku u recesiju dok se proizvodnja u prerađivačkom sektoru u potpunosti ne stabilizira.

Europska centralna banka suočena je s već izuzetno niskim kamatnim stopama te visokom razinom državnih obveznica u svom portfelju. U slučaju pojedinih zemalja, centralna banka drži gotovo jednu trećinu ukupnog duga zemlje što sugerira kako su njezini alati ograničeni u borbi s daljnjim poteškoćama. Na umu treba imati i kako su mogućnosti fiskalne politike na razini euro zone prilično limitirane s obzirom na visoku prosječnu stopu javnog duga od oko 85% BDP-a. Ipak, određene zemlje raspolažu s određenim manevarskim prostorom s obzirom na niske/negativne kamatne stope. Lagarde je ovom prilikom napravila i jasnu distinkciju oko vrsta ulaganja s jasnim naglaskom kako je potrebno investirati ne samo u one projekte koji će trenutačno povećati državnu potrošnju već i u istraživanje i razvoj te edukaciju kao temelj dugoročnog poboljšanja životnog standarda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:27