Čak 71% Hrvata plaćalo bi pametnim telefonom, a 11% bi kupnju potvrđivalo skeniranjem oka

Gotovo svi odrasli Hrvati plaćaju karticama. Zaključak je to novog istraživanja MasterIndex, koje su prošlog mjeseca proveli MasterCard i GfK.

Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo preko tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj, u dobi do 18 do 55 godina, 95 posto odraslih Hrvata koristi platne kartice. No, znatno je više onih koji za plaćanje koriste debitne kartice, kojih je čak 89 posto, nego onih koji plaćaju kreditnim karticama, a kojih je među odraslim Hrvatima 55 posto. U odnosu na prethodno istraživanje iz svibnja, broj onih koji plaćaju debitnim karticama u Hrvatskoj se povećao za tri postotna boda, dok se za isti postotak smanjio broj onih koji plaćaju kreditnim karticama. Sve tipove kartica iznadprosječno koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, stariji od 40 godina, te u većoj mjeri muškarci, nego žene, pokazalo je istraživanje.

I u Hrvatskoj je raširena online kupnja. Online kupci iz Hrvatske najviše, po 27 posto njih, koriste PayPal i debitne kartice, dok su kreditne kartice kao sredstvo plaćanja u online trgovini na trećem mjestu, s udjelom od 26 posto. Razmjerno je slabo, pokazuje istraživanje, zastupljeno plaćanje internetskim bankarstvom, koje bira samo devet posto online kupaca, zatim plaćanje gotovinom prilikom dostave, za što se odlučuje sedam posto ispitanika, kao i obročno plaćanje kreditnim karticama, koje koristi samo dva posto online kupaca. Vrijedi istaknuti i kako istraživanje pokazuje da PayPal kao metodu plaćanja više koriste online kupci u 40-im godinama, dok su korištenju debitnih kartica skloniji mlađi, oni u dobi od 18 do 29 godina.

- Karticama najčešće online kupuju oni s višim prihodima i obrazovanjem, korisnici kreditnih kartica, muškarci te oni u svojim tridesetima - ocijenila je Gea Kariž iz MasterCarda.

Osim plaćanja karticama, čak 71 posto ispitanika željelo bi plaćati i pametnim telefonima, a 21 posto ih je zainteresirano i za plaćanje osobnom iskaznicom ili putovnicom, zatim osobnim biometrijskim karakteristikama, kojih je 18 posto, pa tabletom (11 posto), pametnim satom (8 posto), čipom (4 posto), nakitom (3 posto), fitness narukvicom (3 posto), ili nekim kućanskim uređajem (2 posto), pokazuje istraživanje.

Kao najpoželjniju metodu autentifikacije pri plaćanju većina ispitanika, njih 41,5 posto, ističe otisak prsta, a samo nešto manje, 40,6 posto, PIN. No, ima ih koji bi za te svrhe koristili i skeniranje šarenice oka, 11 posto, zatim, slanje koda putem SMS-a, pet posto, i "selfie plaćanje", odnosno autentifikaciju putem prepoznavanja lica, za što se zalaže dva posto ispitanika, pokazuje istraživanje.