Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju rujna iznosili su 253,5 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna ili 0,9 posto više u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu i dalje rastu kunski, a opadaju valutni krediti, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
U odnosu na kraj 2018,. kunski krediti porasli za više od 7,8 milijardi kuna dok su oni s valutnom klauzulom smanjeni za 5,5 milijardi kuna.
Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano pada od sredine 2012. godine kada je taj pokazatelj "kreditne eurizacije" iznosio 76,3 posto. Na kraju rujna ove godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili su 56 posto.
Više od polovine kredita plasirani su stanovništvu i oni su nominalno iznosili 130,1 milijardu kuna što je 5,6 milijardi kuna više u odnosu na kraj 2018. godine te 6,1 posto više nego krajem rujna 2018.
Prema podacima središnje banke, statistika na osnovu transakcija potvrđuje nešto snažniji godišnji rast plasmana stanovništvu od sedam posto. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama.
Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju rujna spustili su se na 80,5 milijardi kuna, te su bili 1,3 milijarde kuna ili 1,6 posto veći a mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta ostala je negativna i šesti mjesec za redom te je dodatno ubrzala na minus 4,6 posto pa je stanje kredita poduzećima bilo 2,5 posto ili dvije milijarde kuna manje u usporedbi s krajem 2018. godine.
Krediti središnjoj državi na mjesečnoj razini rastu drugi mjesec za redom te su krajem rujna iznosili 34,5 milijarde kuna. Na godišnjoj razini iznos tih kredita manji je 3,6 posto, dok su u odnosu na kraj 2018. kreditne obveze središnje države prema bankama niže za 1,8 milijardi kuna ili 5,3 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....