Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokumentaciji.

Koliko će od 55.000 dužnika koji su prošli konverziju na kraju doista i podnijeti tužbu, zasad se samo nagađa: u krugovima dužnika vjeruje se da će to učiniti više od polovice njih.

No, banke smatraju da ipak neće sve ići tako glatko i najavljuju novu pravnu bitku. Procjenjuju da bi se na nove tužbe moglo odlučiti nekoliko tisuća dužnika. Ipak, svi oni koji žele tražiti obeštećenje za preplaćene kamate, to će morati učiniti brzo, do 13. lipnja, kada istječe rok zastare za odredbu o ništetnoj kamati. U slučaju valutne klauzule, pak, imaju vremena za podnošenje tužbi do 2023. godine.

Premda je posljednja odluka Vrhovnog suda prilično jasna, u smislu prioriteta prava potrošača, na njezin smisao i reperkusije, očekivano, ne gleda se jednoznačno.

Nižestupanjski su sudovi odlučili da je konverzijom kredita “otklonjena ništetnost ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi”, ali Vrhovni sud misli drugačije. Kao osnovanu prihvatio je reviziju tužiteljice koja je smatrala da konverzijom nije u cijelosti obeštećena. Riječ je o klijentici banke koja je 2007. godine uzela nenamjenski kredit u iznosu od 215.000 franaka. Banku je tužila 2017. godine.

Obrazloženje

Sama činjenica da je provedena konverzija, odnosno da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu, navodi u obrazloženju Vrhovni sud, “ne znači da je korisnica kredita “izgubila pravni interes za utvrđivanjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne”, bez obzira na to što su se one izmijenile u pogledu valutne klauzule, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita. Sud objašnjava da ništetnost nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla, a ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim uvjetima.

“Tužiteljica stoga ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju. Stoga je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da tužiteljica nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti jer je sklopila dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora”, stoji u presudi.

Pitanje koje je postavila tužiteljica, navodi sud, smatra se važnim “za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni”.

Tako je Vrhovni sud ukinuo rješenja nižestupanjskih sudova i rješenje je vratio Općinskom sudu na ponovno odlučivanje. Ujedno je odbijen zahtjev tužiteljice kojim ona potražuje isplatu novčanog iznosa jer će se njegova visina utvrditi “nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o tim podacima”. Banci je samo naloženo da tuženici nadoknadi parnični trošak od 5200 kuna. To u suštini znači da se suđenje ponavlja, da će opet završiti na Županijskom sudu, a možda i na Vrhovnom.

U nekoliko sati nakon što je objavljeno rješenje Vrhovnog suda, Denis Smajo, suradnik udruge Potrošač, primio je, kako je rekao, 400 do 500 upita ljudi koji su se htjeli savjetovati o tome što dalje. Smajo očekuje da će oni podizati privatne tužbe i da će ostvariti “konačnu pobjedu”.

- Smatram da je ovo velika pobjeda svih nas pravih ‘frankera’ koji smo oduvijek i zaista vjerovali ne samo u ništetnost kamatne stope koja se nezakonito povećavala nego i u potpunu ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima. Današnja presuda potvrdila je da konverzija nije prepreka za naše tužbe i zahtjeve da nas se u potpunosti obešteti na temelju ništetnih odredbi, odnosno na temelju ništetnog ugovora - kaže Smajo. Svim bivšim i sadašnjim korisnicima kredita u švicarcima, kaže, širom se otvaraju vrata da sada idu u tužbe sa sigurnošću u svoju pobjedu, ali otvara i vrata tužbama za ništetnost cijelog ugovora. Da je na mjestu banaka, kaže, itekako bi razmislio o nagodbama.

Verzija banaka

Međutim, banke ovu priču vide malo drugačije.

Činjenica da je postupak u cijelosti vraćen na odlučivanje prvostupanjskom sudu, kaže pravnik u jednoj od većih banaka, znači da će sud u ponovljenom postupku utvrditi, uz uvažavanje činjenice da tužiteljica ima pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti, “jesu li ugovorne odredbe ništetne i utvrditi iznos koji joj banka treba platiti ako se utvrdi da su navedene odredbe ugovora doista ništetne”.

- To ne znači da je tužiteljica već uspjela u sporu, nego da Vrhovni sud ukazuje na činjenicu da svatko ima pravo isticati ništetnost, pa se ni tužiteljici ne može uskratiti to pravo. U ponovljenim postupcima niži će sudovi provesti sve dokaze na temelju kojih se mora donijeti zakonita odluka - kaže ovaj bankar.

Njihovo shvaćanje ništetnosti kamatne stope malo je drugačije. U samim ugovorima stoji da je kamatna stopa promjenjiva i da se mijenja odlukom banke. Sudovi su naveli da se ne slažu s tim jednostranim aktom, ali bankari ustraju na tome da nijedan sud ne može ustvrditi da to nije bila promjenjiva kamatna stopa, nego fiksna.

Upitni kriteriji

- Ako su se dvije strane dogovorile da je to promjenjiva kamatna stopa, ne može se sada reći da je to fiksna kamatna stopa jer ona je ostala promjenjiva. U tom slučaju sud mora dati objektivne kriterije po kojima se promjenjiva kamatna stopa mogla mijenjati, kao što su, primjerice, cijena državnog duga, cijena depozita ili inozemnog kredita po kojoj se banka zaduživala - kaže pravnik banke s kojim smo razgovarali.

U svakom slučaju, kada se iscrpe sva pravna sredstva kod kuće, uključujući Ustavni sud, banke najavljuju da će se obratiti Europskom sudu. U tome ih ohrabruje slučaj Škibolina zakona. Za odvjetnike i pravnike, očito je, bit će još mnogo posla, ali i prilike za zaradu.