U sklopu konferencije o budućnosti žena nakon pandemije, koje je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s predstavništvom Europske komisije i veleposlanstvom Francuske, održan je panel o nasilju nad ženama kao "pandemiji u sjeni".
Posebno istraživanje Europskog parlamenta provedeno među Europljankama povodom Međunarodnog dana žena otkrilo je ozbiljne razmjere negativnog utjecaja pandemije na njihove živote. Čak tri od četiri žene u EU-u (77%) smatraju da je pandemija bolesti covid-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama, osim Finske i Mađarske, ovaj je indikator iznad 50 posto. Najveći je u Grčkoj (93%) te u Portugalu (90%). U Hrvatskoj iznosi 84 posto.
Glavna tajnica francuske Nacionalne federacije solidarnost žena i predstavnica u GREVIO-u Françoise Brié govorila je o važnosti Istanbulske konvencije za obranu žena i ljudskih prava te istaknula kako bi Hrvatska trebala povećati usklađenost s Konvencijom u 2022. Uz analizu postojećeg zakonodavstva, raspravljalo se i o situaciji u praksi te je zaključeno da često postoji jaz između onoga što je na papiru i onoga što se događa u stvarnosti.
Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić iz Autonomne ženske kuće Zagreb upozorila je na to da je tijekom pandemije došlo do povećanja nasilja nad ženama, ali da to one koji prate ovu problematiku nije iznenadilo.
"Situacije je zabrinjavajuća. No, treba reći da je ovaj problem bio izražen i prije pandemije. Mi kao društvo nismo razvili efikasne mehanizme pomoći ženama, neovisno o tome što na normativnoj razini radimo pozitivne iskorake. Nismo efikasni ni u pružanju pravne zaštite žrtvama nasilja", istaknula je Jelavić, dodavši kako je bilo važno kad se u EU parlamentu i Vijeću usvojila rezolucija o premošćivanju jaza između de jure i de facto rodne ravnopravnosti jer je to olakšalo stvaranje mehanizama za zaštitu žena.
Govoreći konkretno o situaciji u Hrvatskoj, istaknuto je da brojke otkrivaju pad prekršajnih djela obiteljskog nasilja, no da je u porastu teži oblik rodno uvjetovanog nasilja. Primjerice, 2015. je blažih, novčanih prekršaja bilo 20 tisuća na godišnjoj razini, a danas ih je 8000. S druge strane, došlo je do povećanja kaznenih djela s oko 400 na preko 6000 u 2021. godini.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović rekao je kako to znači da žrtve imaju sve manje povjerenja da će ih blaži prekršajni oblik kažnjavanja zaštiti od nasilnika. Poručio je da je na svim razinama, od najmlađe dobi, potrebna društvena edukacija jer je represija mehanizam koji bi trebao biti posljednji uključen.
"Vi tako imate počinitelja koji je odveden pred suca za prekršaje, novčano kažnjen i vraćen kući. Budžet obitelji je nastradao, a nastradala je i ta žena koja će dobro razmisliti hoće li sljedeći put taj blaži oblik kažnjavanja prijaviti", kazao je Paunović, dodavši kako je ratificiranje Istanbulske konvencije dovelo do izlaska iz 'sive zone' i strožeg zakonodavnog okvira.
"Nešto ozbiljno ne funkcionira u sustavu. Nemamo sustavno uspostavljenu prevenciju, pati nam prevencija i resocijalizacija počinitelja koja je slabo financijski poduprta od države. I dalje imamo trend brutalizacije nasilja u Hrvatskoj", dodao je Paunović.
Govoreći o mehanizmima pomoći ženama u ratu pogođenom Ukrajini, ali i općenito nasilju nad ženama u ratu, istaknuto je kako se usporedno s ratnim nasilje odvija i nasilje u obitelji, protiv djece i seksualno nasilje.
"U situaciji rata, pa tako i ovog u Ukrajini, važno je ukazati na identifikaciju seksualnog nasilja. To nije izravna prijava seksualnog nasilja već mi pomoću tehnika i metoda iz onoga što čujemo možemo prepoznati te oblike nasilja. Znamo iz iskustava prirodnih katastrofa, poput potresa i tsunamija, da kad god su razgrađene strukture društva i kad nije dostatna pomoć institucija, da se tada stvara prilika za krijumčare i kriminalce da iskoriste takvu situaciju", upozorila je psihologinja i psihoterapeutkinja iz organizacije Ženska soba Marijana Senjak.
Posjetiteljima panela su se obratile i Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa te predstavnica francuskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost Jeanne Vincent.
