‘Zemlje trebaju znati ugljični otisak poduzeća. Problem je što samo mali dio tvrtki trenutno otkriva te podatke‘

Istraživači su uspjeli istrenirati model strojnog učenja da procjenjuje emisije stakleničkih plinova tvrtki koje javnosti ne žele otkriti te podatke.

Takav sustav umjetne inteligencije mogao bi državama pomoći da postignu ciljeve dogovorene Pariškim sporazumom.

Više od 196 zemalja, uključujući sve države članice EU-a, su 2015. godine potpisale Pariški sporazum o klimatskim promjenama, pravno obvezujući sporazum koji ima za cilj ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. U skladu s tom obvezom, zemlje EU-a dogovorile su se raditi na tome da EU do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo.

No, da bi postigle taj cilj, zemlje trebaju znati ugljični otisak poduzeća. Problem je što samo mali dio tvrtki trenutno otkriva te podatke.

"Samo 2,27% tvrtki koje podnose financijska izvješća otkrivaju svoje emisije", napisali su koautori u radu, "Da bismo napravili značajnu promjenu, moramo izmjeriti tko doprinosi stakleničkim plinovima u atmosferi i pratiti njihove tvrdnje o dekarbonizaciji."

Istraživači Bloomberg Quant Research i Amazon Web Services su za treniranje modela koristili više od 1000 značajki i više od 24 tisuća redaka otkrivenih emisija iz gotovo 4000 tvrtki, objavljenih u posljednja dva desetljeća. Obuhvaćena su različita područja, uključujući emisije ugljika, korištenje različitih resursa, ljudska prava, inkluzija, upravljačka struktura i odnosi s zaposlenicima.

Tvrde da je model detaljno procijenio emisije tvrtki u različitim industrijama, uključujući zdravstvo, tehnologiju, financije, nekretnine, komunalne usluge, energiju i komunikacije.

"Obukom modela strojnog učenja o otkrivenim emisijama, u mogućnosti smo procijeniti emisije drugih globalnih tvrtki koje ne otkrivaju svoje emisije", napisali su istraživači, "U ovom radu pokazujemo da naš model pruža točne procjene korporativnih emisija."

Istraživači kažu da bi ulagači mogli koristiti ovaj model za usklađivanje svojih ulaganja s međunarodnim regulatornim mjerama i postizanje cilja nulte neto stope emisija do 2050.

Europska unija zahtijeva od ulagača da primijene „načelo opreza“ koje kažnjava tvrtke, koje ne otkrivaju podatke, precjenjivanjem njihovih emisija.

EU priprema prvi skup pravila za upravljanje prilikama i prijetnjama koje donosi umjetna inteligencija, s naglaskom na izgradnji povjerenja u umjetnu inteligenciju. Komisija želi povećati privatna i javna ulaganja u tehnologije umjetne inteligencije na 20 milijardi eura godišnje, a zastupnici Europskog parlamenta su također pozvali na povećanje ulaganja.

"2016. u Europskoj uniji uloženo je oko 3.2 milijardi eura u umjetnu inteligenciju dok je istovremeno u Sjevernoj Americi uloženo 12.1 milijarda eura, a u Aziji 6.5 milijardi eura. Europska unija treba novi sustavni pristup umjetnoj inteligenciji kako bi omogućila poticanje inovacija i išla u korak s trendovima digitalnog doba", izjavio je na nedavnoj sjednici zastupnik Tomislav Sokol.