‘Zapadni Balkan ne smije postati poligon za uplitanje geopolitičkih rivala koji žele poništiti temeljne vrijednosti naše Unije‘

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula sudjelovao je na parlamentarnoj raspravi u Strasbourgu o vanjskom uplitanju u sve demokratske procese, gdje je istaknuo kako reakcija Europe na rusku propagandu mora biti odlučna i kontinuirana.

– Lažne vijesti su 2017. godine proglašene izrazom godine. Dvije godine kasnije, materijalna šteta izazvana direktnim i indirektnim posljedicama dezinformacija iznosila je gotovo 80 milijardi dolara. Pored toga, otkriveno je i da 67 posto lažnih vijesti plasira Rusija. Ruska agresija na Ukrajinu je dakle i rat drugim sredstvima, pogotovo kampanjama dezinformiranja. Narativ Kremlja je toksičan, kao i njegova vojna agresija – upozorio je Picula, naglasivši kako Kremlj danas zaustavlja društvene mreže koje je donedavno koristio za svoju propagandu jer je ukrajinsko vodstvo iskoristilo platforme poput Facebooka da efikasno odgovori na ruske laži.

Internet trenutno povezuje oko polovice svjetskog stanovništva, a samo 58 posto europskih građana ima osnovne digitalne vještine. Upravo radi toga, danas je više nego ikada važno da Europa pokaže zajedništvo u borbi protiv stranih online uplitanja u demokracije.

– Pored tragične situacije u Ukrajini, upozoravam i na naše neposredno susjedstvo. Zapadni Balkan ne smije postati poligon za uplitanje geopolitičkih rivala koji žele poništiti temeljne vrijednosti naše Unije. Postoji jasna politička agenda dezinformiranja i uplitanja, manipuliranja građanima, destabilizacije institucija i diskreditiranja nepoželjnih vlada. Pritom se koriste dezinformacije, cyber napadi, potiču regionalne napetosti i podržavaju radikalne političke opcije. Ti alati potkopavaju naše partnerstvo sa susjednim zemljama, utječu na javno mnijenje i jačaju režime s autoritarnim tendencijama. Naša reakcija mora biti kontinuirana i odlučna jer jedino tako možemo sačuvati budućnost naših demokratskih društva – kazao je Picula.

Europski parlament održao je raspravu i glasovanje o izvješću Sandre Kalniete o vanjskom uplitanju o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje.

Izvjestiteljica Sandra Kalniete istaknula je da je Europska unija u ovom trenutku suočena s dvije velike krize koje će oblikovati njezinu budućnost pandemijom i ratom.

– Jedan je zajednički nazivnik koji ih povezuje, a to je ciljano i sustavno širenje dezinformacija. Propagandna mašinerija Kremlja radi prekovremeno kako bi opravdala agresiju Rusije, kršenje međunarodnog prava i slanja tisuće ljudi u iracionalan i smrtonosan rat – kazala je Kalniete, naglasivši da je potrebno jačati otpornost društva, posebno medijskom pismenošću.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell objasnio je da su informacije gorivo demokracije jer građani na temelju njih donose odluke te upozorio da kampanje vanjskog uplitanja i dezinformiranja ciljaju na zemlje zapadnog Balkana. Povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourová, poručila je da su nezavisni mediji ključ demokracije.

Europarlamentarci pozivaju Komisiju da predloži, a suzakonodavce i države članice da podrže, višeslojnu, koordiniranu i međusektorsku strategiju i odgovarajuća financijska sredstva kako bi se EU i države članice opremili odgovarajućim politikama za previđanje i otpornost te instrumentima za odvraćanje koji bi im omogućili da se suoče sa svim vrstama hibridnih prijetnji i napada koje organiziraju strani državni i nedržavni akteri.

Eurozastupnici posebno pozivaju EU i njegove države članice da povećaju sredstva i resurse za europska i globalna tijela i organizacije, kao što su skupine za strateško promišljanje i provjeravatelji činjenica, zadužene za praćenje i podizanje razine osviještenosti o ozbiljnosti tih prijetnji, među kojima je i dezinformiranje.

Osim toga, traže i da se uspostavi radna skupina Komisije koju bi predvodila Věra Jourová, za provjeru postojećeg zakonodavstva i politika kako bi se utvrdili nedostaci koje bi mogli iskoristiti zlonamjerni akteri te pozivaju institucije EU-a i države članice da osnaže civilno društvo kako bi imalo aktivnu ulogu u suzbijanju vanjskog upletanja u sve demokratske procese EU-a.