Europske agencije pozvale su zakonodavce da zabrane upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica na javnim mjestima.
Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) u zajedničkoj izjavi upozorili su na visok rizik koji predstavlja "automatizirano prepoznavanje ljudskih osobina u javno dostupnim prostorima, poput prepoznavanja lica, hoda, otisaka prstiju, DNK, glasa, pritiska tipki i drugih biometrijskih ili bihevioralnih znakova".
Uz pozivanje da se uporaba biometrijskog nadzora zabrani u javnosti, nadzorna tijela pozvala su na potpunu zabranu sustava umjetne inteligencije koji koriste biometriju za kategoriziranje pojedinaca u skupine na temelju etničke pripadnosti, spola, političke ili seksualne orijentacije.
Agencije također apeliraju na zabranu uporabe umjetne inteligencije za prepoznavanje ljudskih osjećaja, odnosno uporabu AI-ja za socijalno bodovanje.
"Opća zabrana korištenja prepoznavanja lica na javno mjestima nužno je polazna točka ako želimo sačuvati naše slobode i stvoriti pravni okvir za AI koji je orijentiran na ljude", potpisuju u izjavi predsjedateljica EDPB-a Andrea Jelinek i čelnik EDPS-a Wojciech Wiewiorowski, "Predložena uredba također bi trebala zabraniti bilo koju vrstu upotrebe umjetne inteligencije za socijalno bodovanje, jer je to protivno temeljnim vrijednostima EU-a i može dovesti do diskriminacije".
Europska komisija u travnju je predložila pravila o reguliranju primjene AI-ja, uključujući zabranu upotrebe većine tehnologije nadzora, u sklopu pokušaja uspostavljanja globalnih standarda za tehnologiju kojom trenutačno dominiraju Kina i SAD.
Prijedlog nacrta dozvoljava primjenu visokorizičnih aplikacija umjetne inteligencije u područjima poput migracija i provedbe zakona, iako je Komisija iznijela i mjere zaštite. Ako se tvrtke ne pridržavaju mjera, prijete im novčane kazne do šest posto od ukupnog godišnjeg prometa.
Apeli nadzornih tijela su neobavezujući, ali ipak imaju težinu i mogu utjecati na procese odlučivanja u Europskoj komisiji, vladama državama članica i u Europskom parlamentu.
Prije nego zakon stupi na snagu, Komisija treba pregovarati o prijedlogu sa zastupnicima EP-a i državama članicama.
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) ima vjerojatno najvažniju ulogu u tim pregovorima, bar što se tiče Parlamenta.
Zastupnici Kluba Zelenih/EFA-e podržali su zabranu korištenja biometrijskog nadzora u javnim prostorima, a na opasnost te tehnologije upozorila je i predsjednica IMCO-a.
"Civilno društvo već se dugo bori za jasnu zabranu prepoznavanja lica u javnim prostorima, što prijedlog Komisije, nažalost, ne uključuje”, rekla je Anna Cavazzini, „Ključno je da zakonodavstvo o AI-ju bude u skladu s europskim odredbama o zaštiti podataka i našim temeljnim pravima te da zajamči učinkovitu provedbu unutar EU-a".
