Za mnoge je dostojanstven rad još uvijek nedostižan.Čak 25 milijuna ljudi prisilno radi

Europska unija predstavila je nacrt zakona o održivom poslovanju prema kojem sve tvrtke, koje posluju na području EU, moraju brigu o ljudima i planetu stavljati ispred profita.

U svijetu se u proteklim desetljećima znatno smanjio i broj djece prisiljene na rad - s 245,5 milijuna u 2000. na 151,6 milijuna u 2016.

Međutim, taj se broj povećao za više od osam milijuna od 2016. do 2020., čime se preokrenuo prethodni pozitivan trend.

Globalna pandemija bolesti Covid-19 i promjene u svijetu rada, uzrokovane među ostalim tehnološkim napretkom, klimatskom krizom, demografskim promjenama i globalizacijom, negativno su utjecale na radne standarde i zaštitu radnika.

Najnoviji podaci pokazuju da je za mnoge diljem svijeta dostojanstven rad još uvijek nedostižan. Svako deseto dijete u svijetu, odnosno 160 milijuna djece, žrtva je dječjeg rada, a 25 milijuna ljudi prisilno radi.

Doneseni paket o pravednom i održivom gospodarstvu uključuje Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i Komunikaciju o dostojanstvenom radu u svijetu.

U donesenoj Komunikaciji o dostojanstvenom radu utvrđuju se unutarnje i vanjske politike kojima se EU služi za postizanje dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, čime se taj cilj stavlja u središte uključivog, održivog i otpornog oporavka od pandemije.

U okviru tog pristupa, Komisija priprema novi zakonodavni instrument za djelotvornu zabranu ulaska proizvoda nastalih prisilnim radom na tržište EU-a.

Taj instrument obuhvatit će robu proizvedenu unutar i izvan EU-a, a temeljit će se na međunarodnim standardima i dopunjavati postojeće horizontalne i sektorske inicijative EU-a, posebno obveze dužne pažnje i transparentnosti.

Prijedlogom direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje nastoji se potaknuti održivo i odgovorno korporativno ponašanje u svim globalnim lancima vrijednosti.

Ova direktiva zahtijevat će od poduzeća da utvrde i, prema potrebi, spriječe, okončaju ili ublaže negativne učinke svojih aktivnosti na ljudska prava, kao što su dječji rad i iskorištavanje radnika, te na okoliš, na primjer na onečišćenje i gubitak biološke raznolikosti.

Tim novim pravilima trebala bi se osigurati pravna sigurnost i jednaki uvjeti za sva poduzeća te povećati transparentnost za potrošače i ulagače.

Niz država članica već je uveo nacionalna pravila o dužnoj pažnji, a neka su poduzeća poduzela mjere na vlastitu inicijativu. Međutim, potrebna su veća poboljšanja, smatra Bruxelles, koja je teško postići dobrovoljnim djelovanjem.

Nova pravila o dužnoj pažnji primjenjivat će se na velika poduzeća iz EU-a i na poduzeća izvan EU-a koja posluju u EU. Treba napomenuti da u područje primjene pravila neće ući mala i srednja poduzeća, već samo ona poduzeća s više od 500 zaposlenika i neto prometom u svijetu većim od 150 milijuna eura, odnosno poduzeća u sektorima visokog učinka koja imaju više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna eura.

Kako bi ispunila obvezu dužne pažnje za održivo poslovanje, poduzeća će morati uključiti dužnu pažnju u svoje politike, utvrditi stvarne ili potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš, spriječiti ili ublažiti moguće učinke te okončati ili svesti na najmanju moguću mjeru stvarne učinke. Velika poduzeća morat će imati plan kojim će osigurati usklađenost svoje poslovne strategije s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom.

U praksi, to bi trebao dovesti do djelotvornije zaštite ljudskih prava uključenih u međunarodne konvencije. Na primjer, radnici moraju imati pristup sigurnim i zdravim radnim uvjetima. Slično tome, ovim će se prijedlogom pomoći u izbjegavanju štetnih utjecaja na okoliš koji su u suprotnosti s ključnim konvencijama o okolišu.

Nacionalna upravna tijela koja imenuju države članice bit će odgovorna za nadzor provođenja tih novih pravila i mogu izreći novčane kazne u slučaju neusklađenosti. Osim toga, žrtve će imati priliku pokrenuti pravne radnje za naknadu štete koja se mogla izbjeći odgovarajućim mjerama dužne pažnje.

Prijedlog o održivom poslovanju nešto je za što se Klub Zeleni/EFA u Europskom parlamentu već dugo bori i predstavlja važan alat za zaustavljanje kršenja ljudskih prava i okoliša u globalnim lancima opskrbe.

"Pobjeda je to što će sve velike tvrtke koje posluju unutar EU biti obvezne osigurati poštivanje ljudskih prava i okoliša u svojim globalnim lancima vrijednosti. Usvajanjem ovog zakona EU će biti predvodnik u unapređenju ambicioznih globalnih standarda za odgovorno poslovanje. Prijedlog obuhvaća cijeli lanac vrijednosti i uključuje jasne odredbe o odgovornosti, što šalje snažan signal globalnom tržištu da EU želi vidjeti suštinsku i trajnu promjenu", poručila je europarlamentarka Heidi Hautala.

U ožujku 2021. zastupnica S&D-a u Europskom parlamentu Lara Wolters predvodila je Parlament u slanju poruke Komisiji da dobrovoljne smjernice o dužnoj pažnji moraju biti zamijenjene obveznim pravilima na razini EU-a koja se primjenjuju na cijeli lanac vrijednosti tvrtki koje posluju na unutarnjem tržištu. Gotovo godinu dana nakon što je velika većina u Europskom parlamentu podržala ambiciozna i obvezujuća pravila za tvrtke, Europska komisija konačno objavljuje nacrt zakona EU-a o održivom poslovanju.

"Ne prođe jedan tjedan, a da novine ne izvještavaju o tvrtkama koje su uključene u izlijevanje nafte, krčenje šuma, mito, otimanje zemlje ili prisilni rad. Nakon toliko dugog čekanja, danas imamo velika očekivanja od Komisije. Odgovorno poslovno ponašanje mora postati norma u EU. Budući da zemlje poput Francuske i Njemačke već idu naprijed sa svojim vlastitim pravilima, EU riskira da bude iza krivulje kada je u pitanju zaštita ljudi i planeta, a ne kratkoročni profit", poručila je Wolters.

Socijaldemokrati u EU parlamentu upozoravaju kako tvrtke moraju znati tko su im dobavljači i moraju moći rješavati štetu nastalu u svojim lancima vrijednosti, a to uključuje kompenzaciju žrtvama korporativnih nedjela. Međutim, da bi do toga došlo, potrebno je u proces uključiti civilno društvo i sindikate, kao i uvesti čvrste odredbe o odgovornosti i pristupu pravdi za žrtve.

"Dužna pažnja u pogledu ljudskih prava i okoliša moraju biti više od puke vježbe i formalnosti za poduzeća", upozorava Wolters.

Europski pučani zadovoljni su što su iz direktive izuzeti MSP-ovi i poručuju da će nastaviti raditi na smanjenju birokracije u praćenju lanaca vrijednosti.

"Pristup temeljen na riziku je pravi pristup. Želimo da Komisija podupire režim građanske odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom. Tvrtke bi trebale biti odgovorne ako su stvarno odgovorne za prouzročenu štetu", izjavio je njemački zastupnik Axel Voss.