EUROBAROMETAR

Za gotovo trećinu ispitanika demokracija je glavna vrijednost koju Europski parlament treba braniti

U Hrvatskoj ispitanici kao vodeću vrijednost ističu slobodu govora i slobodu kretanja, slijedi zaštita ljudskih prava

Ilustracija

 Tom Dubravec/Cropix

Za gotovo trećinu ispitanika (32 %) u novom istraživanju Eurobarometra objavljenom u utorak, demokracija je vodeća vrijednost koju Europski parlament treba braniti, slijede sloboda govora i mišljenja (27 %) te zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (25 %). Istodobno, europske građane brine porast ekstremizma, širenje dezinformacija te slabljenje vladavine prava. Ujedno, u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 porasla je potpora za EU i Europski parlament.

Ovo istraživanje naručio je Europski parlament, a provedeno je u razdoblju od 2. studenog do 3. prosinca 2021. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je rađeno intervjuima uživo, a gdje je bilo potrebno zbog ograničenja povezanih s pandemijom dopunjeno je online ispitivanjima. Provedeno je ukupno 26.510 intervjua, a rezultati za EU ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj od država članica. U istraživanju je tijekom studenoga sudjelovalo i 1039 ispitanika iz Hrvatske.

Kako su izvijestili iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, rezultati se podudaraju s posljednjim istraživanjem o Budućnosti Europe koje su Parlament i Komisija objavili sredinom siječnja, kada je 9 od 10 Europljana istaknulo da se slaže kako treba jačati demokraciju u EU-u.

Jedanaest država članica demokraciju stavlja na prvo mjesto: Švedska, Njemačka, Finska, Italija, Danska, Austrija, Luksemburg, Malta, Poljska, Češka te Mađarska. Za ispitanike u Češkoj i Mađarskoj, uz demokraciju na prvom mjestu vrijednosti koje treba braniti je i zaštita ljudskih prava.

U Hrvatskoj ispitanici kao vodeću vrijednost ističu slobodu govora i slobodu kretanja (po 28 %), a slijedi zaštita ljudskih prava (25 %) te nakon nje demokracija (22 %).

- Kao što građani s pravom ističu, obrana demokracije je najvažnija europska vrijednost, iznad svih ostalih. Ne možemo je uzimati zdravo za gotovo; danas su ekstremizam, autoritarizam i nacionalizam rastuće prijetnje za naš zajednički europski projekt – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Parlament je objavio kako istraživanje pokazuje da je općenito za europske građane i dalje javno zdravstvo politički prioritet rada Parlamenta (42 %), a odmah nakon toga navode borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (40 %) te mjere protiv klimatskih promjena (39 %). Na razini EU-a, mladi borbu protiv klimatskih promjena ističu kao vodeći prioritet za Parlament.

Za ispitanike u Hrvatskoj je javno zdravstvo na ljestvici političkih prioriteta u radu Parlamenta na trećem mjestu (34 %), a ispred su: borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (52 %) te potpora gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta (48 %).

Pokazalo se i kako europski građani žele znati više o radu EU-a. Prema ovom istraživanju, za njih 43 % najzanimljivije su informacije o tome kako se konkretno troše EU sredstva. Građane također zanima izravni utjecaj europskog zakonodavstva na njihovu državu (30 %), konkretne aktivnosti nacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu (29 %) kao i što EU čini kako bi prevladao pandemiju bolesti COVID-19 (29 %).

- Građani žele i zaslužuju dobiti više informacija o konkretnom učinku EU politika i odluka na njihovu svakodnevicu - rekla je predsjednica Parlamenta Metsola.

U objavi je istaknuto kako Europski parlament smatra da bi se isplata EU fondova za oporavak trebala temeljiti na jasnim i odobrenim planovima, biti podložna dosljednoj kontroli i transparentnosti te uvjetovana poštovanjem naših temeljnih demokratskih vrijednosti.

Potpora građana za EU, a posebno za Europski parlament, značajno se, navedeno je, povećala tijekom pandemije bolesti COVID-19. Velika većina EU građana (58 %) podržava važniju ulogu Europskog parlamenta u budućnosti.

Od 2015. godine udio ispitanika s pozitivnom predodžbom o Europskom parlamentu porastao je za 12 bodova, na 36 %, uključujući porast od 3 boda od 2019., 45 % ispitanika ima neutralno mišljenje o Europskom parlamentu, a samo 17% negativno. Ovaj pozitivan stav prema EP-u vidljiv je i u posljednjem Standardnom Eurobarometru 95.1 Europske komisije prema kojem od svih EU institucija građani najviše vjeruju upravo Europskom parlamentu. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o Parlamentu ima 43 % ispitanika, neutralnu 48 %, a negativnu samo 9 %.

Većina građana (62 %) članstvo svoje države u EU-u vidi kao dobru stvar, a samo 9 % kaže suprotno što je već druga godina najviše potpore za EU članstvo od 2007. Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 %) smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva. U Hrvatskoj je ta brojka još veća pa 83 % građana vidi korist od EU članstva, a kao razloge navode da EU donosi nove mogućnosti za rad, doprinosi gospodarskom rastu te boljem standardu građana, izvijestili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2022 22:06