Prof. dr. Jakša Miličić, nekadašnji uspješni splitski gradonačelnik i sveučilišni profesor na Građevinskom fakultetu u Spliti, koji je u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća pokrenuo izgradnju ključnih gradskih projekata i danas promišlja o razvojnim mogućnostima Splita i iznosi svoju viziju mogućih rješenja. Ovom prilikom sagledao je razvoj Luke Split u svjetlu trajektnih linija Split – otoci te iznio svoju viziju mogućeg rješenja problema koji se osjeća pogotovo u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone.
- Split je grad na poluotoku. U grad se cestovno (ali i željeznicom) ulazi s istoka. Cestovni promet orijentiran prema Gradskoj luci kreće se jednom jedinom ulicom koja je bila glavna gradska ulica u vremenu kada je građena u doba gradonačelnika Tartaglie. To je bilo desetak i više godina prije II. Svjetskog rata. Ta ulica je danas jednosmjerna, kretanje njom dovodi promet u Gradsku luku. Ulica ima dva vozna traka. To je cestovna veza Svijeta i Gradske luke! Ali to je veza i većine građana Splita sa centrom grada, sa sadržajima u gradu – započinje prof. Miličić svoje viđenje ove teme.
Nastavlja s pitanjem što se međutim događa u cestovnom prometu u Gradu i dodaje kako on ide u Gradsku luku na trajekte koji drže pomorsku vezu između Grada i odgovarajućeg otoka.
- Intenzitet kretanja brodova – trajekata je vrlo živ, ali između dva putovanja vozila moraju čekati sljedeću vezu. Gdje čekaju? U pravilu na gradskim ulicama. Time građanima otežavaju (bolje onemogućuju!) kretanje prema Gradu, ali radom motora zagađuju zrak. Tako nastaje stanje koje je nedopustivo, ali rješenja nema. I to traje već dugo s time da se intenzitet toga fenomena povećava iz godine u godinu. Split je ljeti zagađen grad, to je atak na zdravlje, ali i na ugođaj življenja općenito – ističe profesor.
Kazuje i kako je Split luka, a luka ima svoju zadaću i taj dio posla luka obavlja korektno.
- Cijenu sigurnosti cestovnog prometa, ali i zagađivanje zraka, to plaćaju stanovnici grada. Od toga prometa tko ubire korist? Van svake sumnje korist ima Država, ali i konačne destinacije u kojem se promet usmjerava. Što od toga ima Grad? Grad, odnosno luka je nužno zlo, jer se ne može izbjeć. Luka svoj dio posla mora obaviti, a ceh plaćaju građani grada usporenim ritmom života i istovremeno dišući zagađeni zrak. Ali Split je luka koja ima svoju funkciju i ona se ne može i ne smije dovoditi u pitanje. Ipak, problem koji time nastaje treba riješiti – kaže prof. Milićić ističući kako je to smisao, odnosno razlog njegovog javljanja. Naglašava kako rješenja tog problema sigurno ima.
- Postoje dvije mogućnosti. Split ima tzv. "Sjevernu luku“ koja je već ranije dijelom izgrađena i u funkciji je. Trajektni dio je projektiran, ali tek ga treba izgraditi na dijelu poluotoka između već izvedenog dijela luke u zoni Vranjica i lokacije brodogradiliša "Split“. Odlična lokacija! Ali što je mana ove lokacije za izgradnju trajektnih vezova? Mana je u činjenici da bi vožnja trajektom iz ove luke do Supetra (otok Brač), odnosno Šolte u odnosu na Gradsku luku trajala duže oko 60%, a za Starigrad (otok Hvar) oko 30% duži. Za otok Vis ne bi bilo kapitalnih razlika. Što može biti rezultat? Na svaki način skuplja vožnja, ali možda i potreba za povećanim brojem trajekata! To pak nije za preporuku – naglašava prof. Miličić.
Dodaje kako osim toga, po njegovom sudu, obalni dio sjeverne strane Poluotoka treba orijentirati na razvoj manje industrije i proizvodnog zanatstva. Jer, u tom smislu taj dio Poluotoka se već tako razvijao.
- Alternativa je izgradnja trajektne luke na južnoj strani Poluotoka u zoni prema Stobreču (prema ideji i prijedlogu profesora Ante Kuzmanića). U tom slučaju troškovi i intenzitet trajektnog prometa ne bi bio izložen nikakvim promjenama. A i "Sjever“ ili "Jug“ tek treba graditi! Jedno ili drugo rješenje konačno otvara mogućnost da se Gradska luka orijentira na razvoj aktivnosti koje Gradu, a i Državi, donosi konkretnu korist – naglašava profesor Miličić.
Kaže nadalje kako neovisno o izboru lokacije za trajektnu luku, ostaje da se definiraju sadržaji u Gradskoj luci. Funkcionalno naziru se tri temeljna dijela. Tako navodi kako će istočni dio Gradske luke i dalje opsluživati redoviti brodski putnički promet s otocima (ali ne i prijevoz vozila). Ovaj dio luke će vanjskim vezovima servisirati promet kruzera, zatim putnički promet sa svijetom i posebno naš dužobalni putnički promet. Ovaj dio luke orijentirat će se i na turistički obalni promet.
Središnji dio Gradske luke, kako navodi, i dalje će opsluživati i razvijati izletnički turizam (dnevni ili vremenski kraće ture).
- Zapadni dio luke (od Matejuške do zapadnog lukobrana) je dobrim dijelom već blokiran sportskim lučicama „Labud“ i „Mornar“. Međutim, ovdje postoji cijela Zapadna obala od "Matejuške“ do "Banovine“, sa mogućnošću da se izgradi novi veliki dio operativne obale prema središnjem dijelu luke. To bi u totalu moglo iznositi oko 1.000 m operativne obale za jahting koji bi bio orijentiran na nekoliko hotela visoke klase koje treba dijelom izgraditi na potezu od "Ambasadora“ do lokacije "Banovine“ (tu bi moglo bit izgrađen ukupni kapacitet od 2.500 do 3.000 kreveta sa pet zvijezdica, jasno uključujući "Ambasador“ i "Marjan“). To je onda nova kvaliteta i to je osnova za turizam koji trebamo – pojašnjava svoju viziju prof. Miličić.
- Sve navedeno je "na dohvatu ruke“! To je idućih deset godina pripreme i građenja. Ali to je i turizam koji nam treba. Akcenat je na poslovnom svijetu. A nama je "šlag na torti“ - zaključuje prof. dr. Jakša Miličić, dipl. ing.građ.
Spomenimo kako je Europska unija zacrtala da će Europa kroz europski zeleni plan do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a u ostvarenju tog cilja važno je i smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu.
U Rezoluciji Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu, Parlament pozdravlja predstojeću strategiju za održivu i pametnu mobilnost te se slaže s Komisijom da će svi načini prijevoza (cestovni, željeznički, zrakoplovni i vodni prijevoz) morati doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sektora u skladu s ciljem postizanja klimatski neutralnog gospodarstva, priznajući pritom da će to biti i izazov i prilika. Također podržava primjenu načela „onečišćivač plaća”; poziva na uspostavu dugoročne holističke strategije za pravednu tranziciju kojom bi se također uzeli u obzir doprinos prometnog sektora gospodarstvu EU-a te potreba za jamčenjem visoke razine pristupačne i dostupne prometne povezanosti, kao i socijalni aspekti i zaštita prava radnika.
Parlament pozdravlja prijedlog Komisije za poticanje multimodalnog prijevoza radi povećanja učinkovitosti i smanjenja emisija, no smatra da se multimodalnost najbolje može postići samo konkretnim zakonodavnim prijedlozima. Također pozdravlja namjeru Komisije da predloži mjere za povećanje međusobne povezanosti cesta, željeznice i unutarnjih plovnih putova, što će dovesti do stvarne promjene načina prijevoza.
Ujedno poziva na jačanje i podupiranje ulaganja u povezivost željezničkih mreža EU-a kako bi se na razini EU-a omogućio jednak pristup javnom željezničkom prijevozu te kako bi se on učinio privlačnijim; naglašava da je jedinstveni europski željeznički prostor preduvjet za promjenu načina prijevoza.
