ANKETA EIB-a

Velika većina Hrvata bi se prilikom sljedeće kupnje automobila odlučila za električno ili hibridno vozilo

Među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji automobila za nabavu električnog vozila posebno je zainteresirano 52 posto građana starijih od 65 godina

Ilustracija

 Martin Bond/Sciencephoto/Profimedia

Dvije trećina Europljana radije će kupiti električni ili hibridni automobil, nego dizelaša ili benzinca, pokazali su podaci ankete Europske investicijske banke o klimatskim promjenama.

EIB istražuje stavove građana o klimatskim promjenama u razdoblju 2021.-2022., a najnoviji rezultati se uglavnom odnose na ponašanje građana kao pojedinaca i korake koje poduzimaju u borbi protiv klimatskih promjena. Više od 30 tisuća ispitanika sudjelovalo je u anketi provedenoj između 26. kolovoza i 22. rujna 2021., pri čemu je za svaku od zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak.

Na pitanje o budućoj kupnji automobila, 39 posto građana EU kaže da će kupiti hibridno vozilo, a 28 posto se odlučilo za električno vozilo. Pri kupovini sljedećeg automobila, za dizelsko ili benzinsko vozilo bi se odlučila tek trećina ispitanika.

Unutar Europske unije kupci automobila stariji od 65 godina posebno su zainteresirani za kupnju hibridnog vozila (47%), dok mlađi ispitanici u dobi od 15 do 29 godina smatraju hibridno vozilo najnepovoljnijom opcijom (31%). Mlađi Europljani kažu da će se malo češće odlučiti za benzinsko ili dizelsko vozilo (35%) ili električni automobil (34%).

Što se tiče Hrvatske, anketa je pokazala da čak 73 posto hrvatskih građana koji razmišljaju o nabavi novog automobila radije biraju hibridno ili električno vozilo nego vozilo s unutarnjim izgaranjem.

Pri sljedećoj kupnji, 36 posto ispitanika iz Hrvatske odlučilo se za vozilo na hibridni, odnosno 37 posto ispitanika za vozilo na električni pogon. Za benzinca ili dizelaša bi se opredijelilo 27 posto.

Kao i kod ostatka Europe, stariji ispitanici iz Hrvatske radije će kupiti električni automobil, dok su mlađi skloniji kupovini dizelskog ili benzinskog vozila (41 posto).

Zanimljivo je da želja za električnim automobilom raste sa životnom dobi. Među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji automobila za nabavu električnog vozila posebno je zainteresirano 52 posto građana starijih od 65 godina, u odnosu na 34 posto onih u dobi od 30 do 64 godine, odnosno 30 posto Hrvata mlađih od 30 godina.

Hibridna vozila bila bi prvi izbor za Hrvate u dobi od 30 do 64 godine. Od ukupnog broja hrvatskih građana, njih 11 posto navodi da nema automobil niti ga ne kani kupiti.

Istraživanje EIB-a pokazalo je da su Hrvati skloniji od prosjeka EU prelasku na nove pogonske tehnologije te su u tome slični Mađarima (72 posto) i Slovencima (71 posto). Usporedbe radi, tek polovica Austrijanaca i Čeha ima želju prijeći na "zelene" automobile. Za kupovinu električnog i hibridnog automobila najviše bi se opredijelili Ciprani i Portugalci.

"Unatoč nekim očitim generacijskim razlikama, hrvatski građani sve više prilagođavaju svoje navike u području mobilnosti i potrošnje tako što prelaze na održivija rješenja radi borbe protiv klimatskih promjena. Ti pomaci u ponašanju pojedinaca pokazuju da su se ljudi svih dobi u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti za davanje doprinosa ublažavanju klimatske krize. Zajedničkim radom možemo zaštiti Hrvatsku, a posebno njezinu predivnu obalu, od razornih posljedica klimatskih promjena i drago mi je što u građanima Hrvatske vidim saveznike u toj sudbonosnoj borbi", izjavila je u priopćenju potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.

Europska investicijska banka u priopćenju još navodi da je EIB klimatska banka EU-a te je među njezinim ključnim zadaćama i financiranje inovativnih projekata okrenutih električnoj mobilnosti te drugim održivim rješenjima u području mobilnosti koja doprinose gradnji dekarbonizirane budućnosti.

Europska komisija ima želju da do 2030. na cestama Europske unije bude najmanje 30 milijuna automobila i 80 tisuća kamiona na električni pogon. Zastupnici Europskog parlamenta predložili su postavljanje višeg cilja za smanjenje emisija štetnih plinova u EU za nove automobile za 40% do 2030. godine (u usporedbi s 30% Europske komisije do 2021.), s ciljem od 20% do 2025.

Proizvođači čija prosječna emisija CO2 nadilazi te ciljeve plaćat će novčanu kaznu, a ta će se sredstva koristiti za dodatno obučavanje radnika koji su pogođeni promjenama u automobilskom sektoru. Europarlamentarac Viktor Uspaskich pozvao je Komisiju da ukine PDV na električne automobile u Uniji sve dok njihov tržišni udio ne dosegne najmanje 30 % svih automobila te da predvidi subvencije EU-a za kupnju električnih automobila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 14:30