Većina proizvodnih poduzeća očekuje da će do 2030. biti barem 80 posto automatizirana

Najnoviji Ericssonov IndustryLab izvještaj, drugi iz serije "Budućnost kompanija", predviđa veliki zamah u transformaciji proizvodnih poduzeća u narednim godinama, uključujući brzi rast proizvodnih alata koje omogućuje ICT poput proširene stvarnosti, egzoskeleta i daljinskog upravljanja, izvijestili su iz te kompanije.

IndustryLab - Budućnost kompanija, kako je navedeno, istražuje moguću budućnost svakodnevnog rada u kompanijama. Prvi izvještaj „Dematerijalizacijom do profitabilnosti i održivosti“ izdan je u veljači 2021.

Izvještaj nazvan „Rađanje pametnijeg, bržeg i sigurnijeg zaposlenika u proizvodnji“ također predviđa nove oblike tvornica poput proizvodnje kao usluge i privremene (pop-up) tvornice, te daje, kako je istaknuto, dubinski pogled u budućnost proizvodnje, obuhvaćajući uvide koji predstavljaju oko 145 milijuna zaposlenih u proizvodnji na 22 tržišta.

Istraživanje je pokazalo kako većina proizvodnih poduzeća očekuje da će u razdoblju od deset godina biti barem 80 posto automatizirana, a mnoga očekuju barem dvostruki rast u upotrebi alata koje omogućuje ICT u narednih pet godina. Ti alati, pojašnjeno je u objavi, uključuju softver za umjetnu inteligenciju, video prepoznavanje, proširenu i virtualnu stvarnost, automatizirana vođena vozila (eng. automated guided vehicles (AGVs)) i egzoskelete. Kao vanjski pokrovi za tijelo, egzoskeleti mogu zaposlenicima u proizvodnji povećati snagu, preciznost i izdržljivost podrškom koju daju dijelovima tijela poput šaka, ruku ili čak kao odijela za cijelo tijelo.

Nadalje istaknuto je kako izvještaj pokazuje da najgori učinci globalne pandemije Covid-19 nisu utjecali na većinu proizvodnih poduzeća, a njih 69 posto izvještava o nepromijenjenom ili čak boljem financijskom poslovanju od početka lockdowna.

Također je navedeno kako bez obzira na to, kao odgovor na žestoku globalnu konkurenciju i kontinuirani pritisak na povećanje produktivnosti i učinkovitosti, 8 od 10 proizvodnih poduzeća kaže da trenutno posluju s ciljem rezanja troškova. Kako bi se nosili s tim zahtjevnim okruženjem i omogućili zaposlenima u proizvodnji da budu pametniji, brži i sigurniji, proizvođači uvode ICT proizvodne alate. Ti alati, pojašnjeno je, uključuju softver za umjetnu inteligenciju, proširenu stvarnost, kobote (robote suradnike), video prepoznavanje, digitalne blizance, strojeve i vozila na daljinsko upravljanje.

Objavljeno je i kako je sedam od 10 proizvodnih poduzeća izjavilo da u narednih pet godina planira primijeniti pet ili više proizvodnih alata koje omogućuju napredne bežične mreže poput 5G.

-Uzbudljivo je vidjeti kako se bežična povezanost razvija i postaje pomagač poduzećima u davanju napredne podrške sustavu, neposredno koristeći zaposlenicima na prvoj liniji u tvorničkoj hali, u rudniku i duž nabavnog lanca. Kao što navodi izvještaj, uz povećanu automatizaciju proizvođači će moći kreirati sigurnije i učinkovitije radne okoline, što smo također mogli vidjeti u našim tvornicama poput Ericssonovih 5G pametnih tvornica u SAD-u, Tallinnu i Nanjingu, koje su sve opremljene privatnim mrežama – izjavio je Sebastian Elmgren, odgovoran za portfelj u području pametne proizvodnje u Ericssonu.

Istaknuto je i kako su proizvođači koji trenutno koriste tri ili više proizvodnih alata koje omogućuje ICT tehnologija imali značajno bolje financijske pokazatelje u odnosu na one koji uopće ne koriste alate.

- Ugodno nas je iznenadilo što smo uočili da su predvodnici u alatima napredni u gotovo svakom pogledu, ne samo što su financijski uspješniji, nego imaju ukupno veće zadovoljstvo zaposlenika i vodeći su u aktivnostima koje se tiču održivosti – izjavio je Rowan Högman, voditelj istraživanja vezanih uz 5G i industriju i jedan od autora izvještaja.

Dodajmo kako je digitalna transformacija jedan od glavnih prioriteta EU-a. EU politikama, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta koji pomaže u njihovom oblikovanju želi se ojačati europske kapacitete u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.