ROMANA JERKOVIĆ

Već početkom 2024. građani će moći pohranjivati brojne osobne dokumente u svom digitalnom novčaniku

Novi pravni okvir omogućit će građanima da se identificiraju, pohranjuju i upravljaju osobnim podacima korištenjem napredne aplikacije za mobitele

Romana Jerković: Privatnost i sigurnost osobnih podataka su esencijalni elementi novog okvira za digitalni identitet

 Michel Christen/European Union 2022 - Source: EP

U Europskom parlamentu se raspravlja o novom europskom okviru za digitalni identitet, koji je Europska komisija predložila 7. lipnja prošle godine. Digitalni novčanik omogućit će svim građanima EU-a da jednim klikom na ekranu telefona dokažu svoj identitet i pristupe javnim i privatnim uslugama u cijeloj Uniji.

Hrvatska eurozastupnica i izvjestiteljica za Uredbu o europskom digitalnom identitetu, Romana Jerković, prošlog je tjedna kolegama u Europskom parlamentu prezentirala svoje izvješće i promjene koje je uvela u inicijalni prijedlog Komisije. U intervjuu za Jutarnji list Romana Jerković objašnjava zašto je EU krenula u proces digitalizacije procesa provjere identiteta, koje je ključne izmjene predložila, kako će se zaštititi sigurnost podataka te kada će najranije građani moći početi koristiti svoje digitalne lisnice.

Što podrazumijeva pojam europski digitalni identitet?

- Znači nove mogućnosti u skladu s dostignućima najmodernije tehnologije 21. stoljeća. U fizičkom svijetu, proces identifikacije je često glavni preduvjet kako bismo dobili pristup određenoj usluzi ili kako bismo mogli ostvariti neko od društvenih prava. Od otvaranja računa u banci i iznajmljivanja auta, do odlaska liječniku ili prijave privremenog boravišta, utvrđivanje identiteta je sveprisutan proces u svakodnevnom životu.

Dok u fizičkom svijetu čitav proces počiva na javnim ispravama izdanim od strane države, u digitalnom okruženju stvari su puno kompleksnije i već dugi niz godina svjedočimo trendu gdje velike platforme, poput Facebooka ili Googlea, preuzimaju ulogu države i funkcioniraju kao posrednici na način da putem vlastitih sustava svojim korisnicima pružaju mogućnost identifikacije prilikom korištenja određene online usluge.

Većina nas se je već susrela sa situacijom da kada želite koristiti određeni online servis, da se prethodno morate prijaviti u Facebook ili Google putem e-mail adrese, i tek nakon toga dobivate pristup stranici za rezerviranje smještaja, auta, itd. Važno je da građani razumiju kako se čitav taj poslovni model gdje se većina usluga prezentira kao nešto besplatno, zapravo temelji na sakupljanu i zatim preprodaji podataka korisnika u marketinške svrhe i slično. Čitav proces sakupljanja i preprodaje osobnih podataka vrlo je netransparentan i sa sobom povlači brojna pravna i etička pitanja.

Novim europskim zakonom o europskom identitetu želimo stati na kraj takvim praksama. Novi pravni okvir omogućit će tako građanima da se elektronički identificiraju, pohranjuju i upravljaju svojim osobnim podacima i službenim dokumentima u elektroničkom formatu korištenjem napredne aplikacije za mobitele, tzv. digitalnog novčanika, na siguran, brz i transparentan način. Umjesto "brda papira" sve će se moći rješavati digitalnim putem, odnosno, mobilnim telefonom. Pri tome je također važno naglasiti kako će korištenje novog sustava biti na dobrovoljnoj bazi.

Mnogima je prva asocijacija na spomen "digitalnog identiteta" vjerojatno portal e-Građani. U čemu je razlika?

- Najjednostavnije bi bilo reći da je digitalni identitet zapravo nadogradnja portala e-Građani i veliki iskorak. Do sada se je portal e-Građani mogao koristiti isključivo za pristup uslugama javnog sektora i to samo u Hrvatskoj. Želite li, primjerice, obaviti neku uslugu u drugoj članici EU, poput prijave boravišta u drugoj zemlji članici, e-Građanin trenutno ne omogućuje dijeljenje dokumenata i komunikaciju s javnim tijelima u drugim zemljama EU-a. S digitalnim identitetom, odnosno, digitalni novčanikom rušimo, barem internetski, i te barijere. Novim zakonom radimo značajan iskorak u olakšavanju pristupa građanima širom EU-a.

Putem novog sustava moći će se pristupiti javnim uslugama i u drugim državama članicama Unije, ali i uslugama privatnog sektora. U praksi to znači da će studenti koji, recimo, idu na Erasmus svu potrebnu dokumentaciju moći pohraniti u svom digitalnom novčaniku, podijeliti je na jednostavan način s administracijom, i tako si ubrzati proces upisa na novi fakultet. Pri tome, jasno, neće biti potrebe vući sa sobom prijevode originala ili kopije ovjerene od strane javnih bilježnika. Dakle, ne samo što je brže, već i jeftinije.

No, da otklonim svaku dvojbu: ovom inicijativom ne mijenjamo vlastiti identitet, već je pojam digitalni identitet alat primjeren vremenu, te zadanim okolnostima. Naučili smo u vrijeme pandemije, na ne baš ugodan način, koliko je važno biti "umrežen", te koliko znači i za poslovanje, ali i za privatne kontakte digitalna tehnologija. Digitalnim identitetom, odnosno, novčanikom, te mogućnosti postaju sve sadržajnije, a sve usluge dostupnije i sigurnije za korištenje.

image

Romana Jerković: Čitav proces sakupljanja i preprodaje osobnih podataka vrlo je netransparentan i sa sobom povlači brojna pravna i etička pitanja

Michel Christen/European Union 2022 - Source: EP

Koje će koristi građani imati od EU digitalnog novčanika?

- Prva asocijacija digitalnog novčanika je onaj pravi novčanik koji uz sebe nosi većina građana. Već početkom 2024., umjesto raznih kartica, iskaznica i dozvola, građani će dobiti mogućnost pohranjivanja brojnih osobnih dokumenata u svom digitalnom novčaniku u vidu aplikacije za mobitele. Dakle, konačno ćemo imati opciju pohranjivanja osobnih isprava i dokumenata na jednom mjestu, dostupno uz nekoliko klikova, ili svima onima koji se služe računalom, najjednostavnijom operacijom. Dakle, ovo je jedna od najpraktičnijih i naoko najbanalnijih prednosti.

Digitalni novčanik će građanima EU omogućavati i mnogo lakši pristup uslugama prilikom putovanja u druge zemlje Unije. Volim navoditi ovaj primjer kao ogledni primjer konkretnog benefita za građane: nađete li se u inozemstvu i shvatite da ste zaboravili ponijeti lijek, vaš liječnik moći će vam propisati e-recept, kojemu ćete moći pristupiti putem osobnog digitalnog novčanika i lijek ćete moći preuzeti u najbližoj ljekarni.

Kako bi njegovo korištenje trebalo olakšati život prosječnom građaninu?

- Svakoj novini pružamo otpor tako dugo dok ne shvatimo da ona nije nastala zbog same sebe, već da je nastala kako bi nam olakšala život. Sjetite se vremena kada ste po recept za lijek koji godinama koristite morali ići svakoga mjeseca, ili svaka dva tjedna kod svog liječnika, te stajati na hodniku nekad i više od sat vremena. Danas nazovete liječnika ili medicinsku sestru, ili pošaljete poruku, mail... štogod, i lijek vas čeka u ljekarni. Mnoge dokumente možete sami skinuti s interneta pomoću aplikacije e-Građani, te ih proslijediti tamo gdje vam taj dokument traže. Prije ste zbog istog posla morali uzeti jedan dan godišnjeg odmora.

A kada je riječ o zajednici od gotovo petsto milijuna ljudi, sve povezanijih građana, i poslovno i privatno, digitalni novčanik će biti za nekoliko godina isto što je nama, koji pamtimo malo duže, značila manja osobna iskaznica ili vozačka dozvola. Biti građanin EU bit će lakše s digitalnom lisnicom, jer će ona sadržavati sve što građanima EU treba, i njome ćemo moći ishoditi sve usluge koje nam trebaju. Sada smo i u doslovnom smislu postali globalno selo.

Da nije bilo interneta, Europa, a onda i ostatak svijeta u vrijeme korone doista bi teško funkcionirao. Digitalizacija je ovu, a i svaku drugu pošast, učinila lakše podnošljivom. Znam profesore koji su, primjerice, iz Hrvatske držali studentima u SAD predavanja. Do prije desetak godina to su mogli zamisliti samo oni koji se bave naprednim tehnologijama. Danas je povezati obitelj s nekoliko krajeva svijeta najnormalnija stvar.

Na koji način će ubrzati administrativne procedure?

- Naravno, iza svega, pa i iza digitalizacije, stoje ljudi, stoji administracija, stoji birokracija. U Europskom parlamentu raspravljamo i o tim stvarima. I raspravljat ćemo, kako bi zakon kojim se uspostavlja novi europski okvir za digitalni identitet, nailazio na što manje prepreka. Okvire ćemo zadati, što ne znači da neće u pojedinim državama, a onda i u pojedinim segmentima biti otpora, jer će se neke od javnih službi osjećati manje važnim.

Kako će digitalni identitet prihvatiti administracija ovisit će, naravno, o pojedinim državama, koje će trebati učiniti sve kako se građanima ne bi otežavalo ono što birokracija otežava u gotovo svim državama svakoga dana. Po mom bi mišljenju trebalo striktno – naročito zbog novih alata – propisati koliko koja procedura smije trajati, a ne da se – kao što se to čini u Hrvatskoj – može na pojedine dokumente, ili dozvole čekati mjesecima, pa i godinama.

Naravno, to se ne može riješiti isključivo digitalnim identitetom, no jedan od glavnih ciljeva kojemu će, vjerujem, novi okvir doprinijeti je ubrzavanje digitalizacije usluga javnog sektora. Ključno je u čitavoj priči da iskoristimo nove tehnologije kako bi građanima osigurali brži, jednostavniji i kvalitetniji pristup uslugama javnog sektora. Paralelno s tim, država mora kontinuirano raditi na podizanju kvalitete javnih usluga na dobrobit građana i poduzeća.

Kada će građani i poduzeća najranije moći početi koristiti svoje digitalne novčanike?

- Do početka iduće godine usuglasit će se stajališta na nivou EU, a s primjenom će se – predviđeno je – početi početkom 2024. godine. Dakle, blizu smo. Ili, odmakli smo u pripremama daleko. S tim da će se u tom periodu od godinu i pol dana bez dvojbe proširiti mogućnosti digitalnog svijeta, što će svima nama, i nama koji pripremamo sve ove pretpostavke, ali i građanima, dodatno olakšati posao. Svijet u ovom segmentu grabi velikim koracima naprijed.

Tko će biti zadužen za izdavanje digitalnih lisnica? Države članice ili privatna poduzeća?

- Istraživanja Eurobarometra su pokazala da 63 posto građana EU želi digitalnu identifikaciju. A ona je najsigurnija, najperspektivnija i najbrža ako je jedinstvena. Digitalna identifikacija se upravo zbog toga radi na nivou EU-a, a ne neke od društvenih platformi. Znamo da su digitalnu sferu, i to često na netransparentan način, privatizirale privatne platforme, poput Facebooka, recimo. Izdavanje digitalnih lisnica bit će, prije svega, zadano EU zakonom, a države članice bit će one koje će odobravati njihovo izdavanje temeljem prethodne certifikacije i akreditacije.

Što je konačni cilj EU-a po pitanju digitalne identifikacije?

- Cilj je vrlo očit, reklo bi se – transparentan. Prvi je olakšati svakodnevicu svim građanima EU, kako bi lakše ostvarivali svoja prava i u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama EU. Želimo iskoristiti ovu inicijativu kako bi potakli prijeko potrebnu modernizaciju državnog aparata, kako bi ga učinili transparentnijim, te kako bi u konačnici podigli kvalitetu javnih usluga na jednu bolju razinu.

Želimo da država postane zaista pravi servise građanima i poduzećima. Jedan od ciljeva je osigurati da do 2030. godine minimalno 80 posto svih građana Europske unije ostvari pravo korištenja prednosti koje će proizaći iz ovog zakona te podići pristup prekograničnim online uslugama. Digitalnom identifikacijom će se rušiti administrativne barijere, koje često građane bacaju u očaj. Smanjit će se, u konačnici, troškovi, i uštedjet će se vrijeme. Sve će biti dostupnije i brže.

image

Romana Jerković: Istraživanja Eurobarometra su pokazala da 63 posto građana EU želi digitalnu identifikaciju

Michel Christen/European Union 2022 - Source: EP

Možete li ukratko pojasniti kako će nove izmjene prijedloga, koje ste uveli u svoje izvješće (načelo integrirane zaštite privatnosti i zero-knowledge proof) ojačati privatnost i sigurnost osobnih podataka?

- Privatnost i sigurnost osobnih podataka su esencijalni elementi novog okvira za digitalni identitet. Danas veliki broj građana više ne odlazi u banku, ne plaća račune na šalterima, već ih plaća, primjerice putem mobitela. Mnogi građani već sada u svojim klasičnim novčanicima imaju samo kartice, i možda tek nekoliko kuna gotovine. Ako gledamo trendove, za očekivati je da će se u skoroj budućnosti većina transakcija obavljati digitalnim putem.

Ne pamtim da je posljednjih godina bilo problema s elektroničkim načinom plaćanja ili s izdavanjem e-recepata. Elektronički sustavi sve su sigurniji, ali, naravno, vidimo da su hakerski udari na državne institucije i tvrtke, sve učestaliji. No istovremeno, razvojem tehnologije i naših spoznaja u području sigurnosti, raste i naša spremnost da adekvatno anticipiramo i odgovorimo na te ugroze.

Neće biti, vjerujem više upada u sustave, nego što je bilo u vrijeme papirnate birokracije. Baš suprotno, naši su podaci danas sigurniji nego što su bili jučer. Hoće li biti zloupotreba? Hoće, ali mnogo manje - jer će kontrola i zaštita biti veća. Izmjenama koje sam predložila, a koje se oslanjanju i na korištenje najnovijih kriptografskih metoda, želim osigurati da zakon pitanjima privatnosti i sigurnosti pristupa proaktivno, tj. da ojačamo preventivne mehanizme, umjesto da saniramo probleme nakon što se dogode.

Također želim osigurati da privatnost unutar digitalnih novčanika bude zadana od samog početka, tj. da sve postavke već u fazi njihova dizajna budu ugrađene na način da doprinose zaštiti osobnih podataka i sigurnosti čitavog sustava.

Kako će "prekogranična identifikacija korisnika" umjesto dosadašnje "jedinstvene identifikacije" osigurati interoperabilnost Unije?

- Koncept "jedinstvene identifikacije" proizlazi iz inicijalnog prijedloga uredbe i pojednostavljeno rečeno, Komisija traži da svaki korisnik digitalnog novčanika bude povezan s jedinstvenim brojem poput, recimo, našeg OIB-a ili JMBG-a, a kako bi se tog korisnika moglo bez ikakve dvojbe identificirati u slučajevima kada to propisuje nacionalno zakonodavstvo. Pri tome treba imati na umu kako upotreba jedinstvenog nacionalnog broja nije ujednačena u svim državama Unije.

Primjera radi, u Njemačkoj je upotreba jedinstvenog matičnog broja zabranjena njihovim Ustavom. U Njemačkoj postoje trajni identifikatori, kao što je porezni broj. Međutim, njihova upotreba strogo je ograničena. Imajući u obzir različite prakse u državama članicama i anticipirajući otpor nekih od njih prema korištenju jedinstvenog broja zbog implikacija na privatnost korisnika digitalnih novčanika, kao kompromisni prijedlog predložila sam obavezu da države članice osiguraju interoperabilnost, pri tom ne propisujući korištenje jedinstvenog identifikatora.

U naknadnoj fazi izrade provedbenih akata kojima se žele osigurati jedinstveni uvjeti za provedbu uredbe, države članice morale bi se usuglasiti na koji način će osigurati interoperabilnost. Vjerujem da ćemo uspjeti pronaći rješenje kojim ćemo osigurati interoperabilnost čitavog sustava koje je zapravo vezivno tkivo čitavog sustava, a da istovremeno osiguramo visok stupanj privatnosti i zaštite osobnih podataka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 15:38