Prošle godine u Europskoj uniji radilo je oko osam milijuna specijalista za informacijske i komunikacijske tehnologije. Najveći udio zaposlenih IKT stručnjaka imaju Finska i Švedska, a najmanje Grčka i Rumunjska.
Rezultati Eurostata pokazuju da IKT stručnjaci čine 4,3% ukupne radne snage u EU, što je povećanje u odnosu na godinu ranije kad su činili 3,9% ukupne radne snage.
Između 2019. i 2020. stopa rasta iznosila je 7,5% u odnosu na prosječnu godišnju stopu rasta od 5,2% tijekom proteklog desetljeća. Potražnja za IKT stručnjacima mogla bi biti povezana s pandemijom koja je ubrzala digitalnu transformaciju društva.
Na nacionalnoj razini, udio zaposlenih IKT stručnjaka bio je najveći u Finskoj (7,6%) i Švedskoj (7,5%), dok su relativno visoki udjeli zabilježeni i u Estoniji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Irskoj i Danskoj (svi iznad 5%) . Najmanji udio zabilježen je u Grčkoj (2%) i Rumunjskoj (2,4%).
Izvještaj Eurostata pokazuje da je i u Hrvatskoj tijekom pandemija porasla potražnja, s 3,2 posto 2019. godine na 3,7 posto prošle godine.
Ipak, u Hrvatskoj broj zaposlenih IKT stručnjaka i dalje je ispod EU prosjeka.
Rezultati su ukazali i na veliki rodni jaz među IKT stručnjacima.
Velika većina osoba zaposlenih u ovom sektoru su muškarci, dok žene činile oko 18% radne snage.
Na nacionalnoj razini, najveći udio žena među zaposlenim IKT stručnjacima zabilježen je u Bugarskoj (28,2%), Grčkoj (26,5%) i Rumunjskoj (26,2%), dok je najmanji udio zabilježen u Mađarskoj (12,3%), Malti ( 11%) i Češkoj (10,3%).
Godišnje se 120 tisuća novih radnih mjesta otvara u IKT-u, sektoru na koji otpada 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda EU-u. Jedan od ciljeva EU-a je da do 2030. u Uniji barem 80 % odraslih osoba ima osnovne digitalne vještine, zaposleno bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka za IKT i na takvim bi radnim mjestima trebalo biti više žena.
Europski parlament zalaže se za inicijative kojima će se osnažiti žene u IKT-u.
„Želimo stvoriti Uniju u kojoj svi sudjeluju u oblikovanju naše stvarnosti, društva te je stoga važno da žene budu uključene u digitalni sektor“, izjavila je Terry Reintke (Zeleni/EFA), autorica izvješća o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu.
Europski parlament je u siječnju ove godine donio strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost u kojoj se navodi da je udio muškaraca koji rade u digitalnom sektoru tri puta veći od udjela žena te da je povećanje broja zaposlenica u digitalnom sektoru i drugim sektorima budućnosti od ključne važnosti za borbu protiv razlike u plaćama i mirovinama žena i muškaraca i jamčenje njihove ekonomske neovisnosti.
"U tom smislu od ključne važnosti je poticati sudjelovanje žena u digitalnom poduzetništvu te njihovo obrazovanje i zapošljavanje u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te IKT-a", ističe se u rezoluciji.
