- Vijest da sam izabran za sudjelovanje dočekao sam s nevjericom i nisam povjerovao dok nisu stigle avionske karte. Tada sam shvatio da je to zaista ozbiljno – kaže Dragan Volarević, umirovljenik iz Zadra govoreći o tome kako je primio poziv za sudjelovanje na europskom panelu građana koji se održava u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.
Organizirana su četiri panela građanki i građana, svaki uključuje njih 200. Članovi su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. U svakom panelu postoji jednak broj muškaraca i žena te proporcionalna zastupljenost Europljana iz urbanih i ruralnih područja. Trećina članova su mladi u dobi od 16 do 25 godina. Prvi panel je posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama.
Na svakom od četiri panela izabrano je po 20 "ambasadora", građana koji su svojevrsni glasnogovornici panela i sudjeluju na plenarnoj skupštini Konferencije. Hrvatska ima 2 ambasadora, jedan od njih je Dragan Volarević. Sudionik je četvrtog panela, uz još dvije građanke iz Hrvatske.
Kazuje nam kako je rad na panelima jako zanimljiv i konstruktivan. Podijeljeni su u radne grupe i svaka grupa ima svoju temu. Na prvoj sjednici su im teme bile EU u svijetu i migracije. Na radnoj grupi su raspravljali o svemu što se tiče tih tema.
- Bilo je zanimljivih pitanja i rasprava. S nama u grupi su bili Talijani, Bugari, Finci, Španjolci. Bilo je jako zanimljivo i konstruktivno. Posebno me oduševila atmosfera kod građana, u samoj međusobnoj komunikaciji, a i u radu na sjednici i radnim grupama. Bilo nas je svih dobnih skupina, najviše mladih do tridesetak godina, a u ni jednom trenu nisam osjetio da se ljudi međusobno dijele iako smo iz vrlo različitih sredina. U svim ovim događanjima nije se dogodio ni jedan mali incident, niti verbalni iako se u svojim mišljenjima i stavovima ponekad vrlo razlikujemo. Imam osjećaj da kad bi ovi ljudi vodili Europu, da bi sve bilo puno bolje i lakše rješivo – ističe Dragan Volarević.
Zanimalo nas je što mu je osobno u cijeloj priči najvažnije.
- Najvažnije je da se ovaj projekt nastavi jer je ovo pravi način da se čuje glas građana, jer od političara je to nemoguće, vezani su stranačkom stegom, ne žive normalan život, već povlašten, za njih ne vrijede nikakva pravila, ni zakoni, a nemaju ni morala pa se od njih ne može očekivati da znaju kako živi normalan čovjek – naglašava Volarević.
- Pa hoće li se nešto prihvatiti vidjet ćemo nakon zasjedanja u Maastrichtu koje će se održati polovinom siječnja. Na toj sjednici će se iznijeti naši zahtjevi i prijedlozi – odgovara na pitanje o tome očekuje li da će zaživjeti prijedlozi i ideje koje građani iznose.
Dodaje kako se grupa u kojoj sudjeluje složila da je npr. Dublinski sporazum zastario i da je neprimjenjiv.
- Mi tražimo da se ukine, u kompletu i da se usvoji novi koji bi odgovarao situaciji koja je sad aktualna. U tome smo predložili i o čemu bi se sve trebalo voditi računa kod rješavanje problema migranata. To navodim kao jedan primjer, lako pamtljiv, pa se po tome može vidjeti hoće li se nešto bitno od naših zahtjeva, prijedloga i uvažiti – ističe Dragan Volarević.
Prisjeća se i kako su njih 80, po 20 sa svakog panela, u listopadu na sjednici u Strasbourgu trebali političarima iz nacionalnih parlamenata i europskih institucija predstaviti sažetak rasprava, ali nisu mogli doći do riječi od političara.
- Mi, obični ljudi smo se dosta trudili, ali oni su došli, uzeli nam vrijeme, izgovorili ili pročitali što su naumili, čak i izvan teme, prekoračili predviđeno vrijeme. Došlo mi je da se dignem na noge i kažem: Stanite više! - kaže Dragan Volarević.
Kakvom vidi Europu u budućnosti? Kaže kako na to pitanje ne može odgovoriti, ali može reći što bi želio. A želio bi Europu u kojoj ljudi dobro žive.
- Europa ne može opstati ovakva. Na jednom sastanku nacrtao sam krug, u njemu “smajliće” i strelice koje upućuju na njih. Tako vidim građane koji su zadovoljni i države članice usmjerene jedne na druge, da njihov međusobni odnos bude u miru i da EU bude ekonomska velesila, koja ne ovisi o Americi i Kini. Europa mora ekonomski ojačati, mora osigurati da u njoj ljudi dobro žive – naglašava Volarević.
Također ističe kako je ovaj projekt vrlo važan i kako je važno da se u Konferenciju o budućnosti Europe uključe svi građani jer svi mogu sudjelovati preko Interneta i jezik nije prepreka.
- Naravno da se ništa neće dogoditi preko noći, ali najgore je ništa ne uraditi ili barem ne pokušati. Sva ova događanja, a i vlastiti doprinos mogu svi pokrenuti preko višejezične digitalne platforme. Sve se može čitati na hrvatskom, a i praćenje sjednica uživo je na hrvatskom, odnosno svim EU jezicima – kaže Dragan Volarević.
Inače, uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine Konferencije u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
Preporuke europskih panela građanki i građana bit će sastavni dio završnog izvješća Konferencije koje će na proljeće 2022. pripremiti izvršni odbor, a odobriti plenarna skupština Konferencije.
Konferencija je pod nadležnošću triju institucija, koje predstavljaju predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije, koji djeluju u svojstvu zajedničkog predsjedništva.
