EUROPSKI PARLAMENT

Uredba za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu izazvala burnu raspravu: ‘Nećete ih ovako zaštititi‘

Zastupnici su istaknuli da u jednom minuti u Europsku uniju u prosjeku stigne 30 prijava o mogućem zlostavljanju djece
Ilustracija, EP
 Frederick Florin/AFP

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su privremenu uredbu koja pružateljima usluga e-pošte, razgovora i razmjene poruka omogućuje dobrovoljno otkrivanje, uklanjanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu te im omogućuje korištenje tehnologija za otkrivanje mamljenja djece (grooming).

Uredba je izazvala burnu reakciju i podijelila klubove zastupnika. Naime, dok su europski pučani podržali uredbu izvjestiteljice iz redova socijaldemokrata, klub zastupnika Ljevice i grupa Zelenih/EFA-a usprotivila se izmjeni Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama uz objašnjenje da će time doći do masovnog nadziranja privatnih korisničkih podataka. Renew grupa u načelu je podržala uredbu, ali je imala određene zamjerke na nacrt izvještaja.

Konkretno, Klub zastupnika Ljevice glasao je u načelu protiv privremene uredbe zato što strahuju da će, ako se pružateljima usluga poput WhatsAppa i Messengera dozvoli da čitaju poruke u svrhu pronalaska pedofila na internetu, u konačnici to dovesti do masovnog nadzora svih oblika komunikacije i sumnjičenja nevinih osoba.

Nisu svi za uredbu

Zastupnica Cornelia Ernst (Ljevica) smatra kako Parlament mora odlučnije djelovati protiv seksualnog zlostavljanja djece, ali vjeruje kako ovaj propis u tome neće pomoći.

"Ova uredba dovest će do skeniranja apsolutno sve komunikacije što nije odgovarajući niti učinkovit odgovor na zlostavljanje nego masovni nadzor komunikacije. To je ilegalno. Ponuditelji ovakvih usluga sada će moći skenirati sav poznati i nepoznati materijal, gomile fotografija koje nisu sumnjive će biti obuhvaćene, a ljudi će biti osumnjičeni za potpuno nevine stvari", smatra Ernst, "Nova uredba je teško zadiranje u privatnost građana i to neće pomoći djeci. Radi se o protupravnom zadiranju, a ne o zaštiti djece".

Europarlamentarac Patrick Breyer (Zeleni/EFA) smatra da bi djecu trebalo zaštiti od zlostavljanja, ali i od masovnog nadzora. Djeca trebaju privatnost i sigurnost, istaknuo je.

"Masovnim otvaranjem elektroničke pošte nećete zaštiti djecu. Porno krugovi ne koriste Facebook i WhatsApp. I ja sam otac i želim da moje dijete bude učinkovito zaštićeno, ali i djeca također imaju pravo na privatnost. Ovaj ilegalan propis čini se da će dovesti do toga da će djeca morati otvoriti vrata svojih spavaćih soba. Većina građana ne želi da se njihove privatne informacije koriste tako da bi ih platforme nadzirale. Ovo će samo potjerati počinitelje dublje gdje će počiniti još gore zločine, a neće zaštiti našu djecu", izjavio je Breyer prije glasanja.

Tisuće prijava

Zastupnici su istaknuli da u jednom minuti u Europsku uniju u prosjeku stigne 30 prijava o mogućem zlostavljanju djece, a u 2019. došlo je do povećanja od 57 posto. U posljednjih deset godina došlo je do drastičnog povećanja online seksualnog zlostavljanja djece - od 23 tisuće slučajeva 2010. godine do 725 tisuća slučajeva 2019. godine. Samo prošle godine, proizvedeno je više od pola milijuna novih videa i fotografija silovanja djece.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta Birgit Sippel (S&D) istaknula je da je trebalo osam mjeseci da dođe do sporazuma Vijeća i Parlamenta te da će ova uredba sada omogućiti Twitteru, Facebooku i drugim platformama da koriste raspoložive alate za borbu protiv zlostavljanja djece na internetu.

"Seksualno zlostavljanje djece užasan je zločin i moramo poboljšati njegovu prevenciju, kazneni progon počinitelja i podršku žrtvama. To znači sprečavanje širenja internetskog materijala o seksualnom zlostavljanju djece i groomingu. Moramo pokrenuti raspravu o tome koliko online nadzora je spojivo s našim demokratskim pravima i gdje postoji opasnost da će takav sustav nadzora ulaziti u najintimnije komunikacije na internetu", rekla je Sippel.

Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) 2020. godine je promijenio definiciju „elektroničke komunikacijske usluge” kako bi se obuhvatio OTT usluge kao što su WhatsApp, Instagram razmjene poruka, Facebook Messenger i slične usluge. Time se automatski proširilo područje primjene Direktive o e-privatnosti na OTT usluge, odnosno na njih se počele primjenjivati sve odredbe kojima se štiti privatnost i povjerljivost komunikacija. Ova privremena uredba koju je donio Parlament uklonit će pravila o povjerljivosti i omogućit će platformama skeniranje cijelih razgovora kako bi pronašli dokaze o groomingu ili seksualnom zlostavljanju djece.

Dugoročni propis

Komisija želi ovu privremenu uredbu zamijeniti dugoročnim zakonodavstvom te predlaže datum isteka do 2025. godine. Europski parlament imao je zamjerke na trajanje uredbe te je predložio da se privremena uredba primjenjuje ne duže od tri godine. Također, Parlament je predložio da nacionalna tijela za zaštitu podataka imaju bolji nadzor nad tehnologijama koje pružatelji usluga koriste.

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) privremeni sporazum odobrio je 26. svibnja te su tada zastupnici priznali da i dalje postoje mnoga osjetljiva pitanja koja se trebaju riješiti prije isteka roka, poput omogućavanja sustavnog skeniranja teksta u komunikacijama radi otkrivanja obrazaca seksualnog zlostavljanja djece i izostavljanje maksimalnih stopa pogrešaka za algoritme pretraživanja. Prijedlog Komisije su oštro kritizirali i Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) i Europska parlamentarna služba za istraživanje (EPRS).

Zastupnica Sophia in 't Veld (Renew) rekla je da, iako se radi o osjetljivom pitanju, zakonodavci moraju moći kritizirati prijedlog ako je on pravno manjkav.

"Primijetila sam u ovom procesu da, kad god postavim kritička pitanja o zakonodavnim prijedlozima, odmah se stvori sugestija da nisam bila dovoljno posvećena u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece. Trebate znati da sam ja posvećena borbi protiv toga, ali sam ujedno i zakonodavac i moraju postojati kritička mišljenja i radit se temeljit posao kako bi zakonodavstvo bilo dobro. Rezultat koji je na stolu ima pravnih nedostataka", rekla je nizozemska zastupnica, "Bilo je neprimjerenih pritisaka na proces, uključujući moralnu ucjenu pri čemu ne najmanje od strane Facebooka koji je vršio pritisak na proces pokušavajući zaustaviti aktivnosti. Mislim da je to skandalozno. U politici se ne radi o izboru između dobra i zla nego o teškim dilemama i teškim izborima. Moj klub će ovo podržati i trebamo osigurati da definitivan proces bude bez pravnih zamjerki".

Uredba je usvojena s 537 glasova za, 133 protiv i 24 suzdržana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:40