Rasprava o budućnosti Europe na međunarodnom susretu škola ambasadora Europskog parlamenta

 Iva Badanjak
BUDUĆNOST EUROPE

‘Ukrajinci uistinu žele biti dio EU-a. Naša je dužnost da im pokažemo da za to postoji šansa‘

Slovački eurozastupnik Ivan Štefanec sudjelovao je na susretu škola ambasadora Europskog parlamenta u Zagrebu
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 23. svibanj 2022. 16:05

"Ukrajina želi i zaslužuje biti u Europskoj uniji. A dužnost država članica je da joj pokažemo da postoji šansa da postanu dio Unije", poručio je slovački zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Štefanec.

Štefanec je u Zagreb došao u sklopu susreta škola ambasadora Europskog parlamenta, a koje je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s uredima iz Beča, Bratislave i Budimpešte.

Govoreći na panel-raspravi o budućnosti Europe, Štefanec je rekao da za razliku od većine trenutačnih država članica EU-a, Ukrajinci uistinu žele i priželjkuju što raniji ulazak u Uniji.

"Često odlazim u Ukrajinu i imao sam prilike sudjelovati u raspravama u školama. Ono što me svaki put oduševljava da je u svakoj ukrajinskoj školi i na svakoj javnoj zgradi izvješena zastava Europske unije. Ne zato što ih je netko tražio da to učine, nego zato što Ukrajinci uistinu žele biti dio EU-a. Naša je dužnost da im pokažemo da za to postoji šansa", izjavio je Štefanec.

Slovački zastupnik u EP Ivan Štefanec i mađarski zastupnik u EP István Ujhelyi raspravljali su s mladima iz Mađarske, Slovačke, Austrije i Hrvatske, koji su sudjelovali na međunarodnom susretu škola ambasadora Europskog parlamenta #EPAStogether od 20. do 21. svibnja.

Europarlamentarci su se dotakli, među ostalim, proširenja EU-a, ekonomske stabilnosti Europske unije i energetske neovisnosti.

"Rat u Ukrajini pokazao je da je EU ovisna o ruskim energentima, a Slovačka i Mađarska su zemlje koje najviše ovise o fosilnim gorivima iz Rusije. No, mi to možemo i moramo promijeniti. Mnogi političari i kompanije se boje te promjene, no ona je moguća. S jedne mogu mogu razumjeti strah poduzeća zbog gubitka novaca, no posao političara je zahtijevati promjene. Rješenje je u Europskom zelenom planu. Moramo podržati obnovljive izvore energije, demistificirati nuklearnu energiju i diverzificirati opskrbu energijom", smatra eurozastupnik Ivan Štefanec.

S njime se slaže i István Ujhelyi, član odbora EP-a za promet i turizam i odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

"Ovo je najrelevantnija tema. U odboru za promet i turizam mnogo diskutiramo o Europskom zelenom planu. To je najvažniji politički projekt, kojim EU želi pokazati da može biti predvodnica u očuvanju zelenih resursa i smanjenju emisija CO2. Razmišljamo kako stvoriti zeleni transport u EU, financirati željezničku infrastrukturu, električna vozila... To su neke od trenutno najvažnijih pitanja o kojima raspravljamo za budućnost Europe", rekao je Ujhelyi.

Tema "budućnost Europe" u posljednje se vrijeme često nalazi na stolu eurozastupnika. Početkom ovog mjeseca, na završnoj sastanku plenarne sjednice Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, postignut je konsenzus o konačnim nacrtima prijedloga.

Na temelju 178 preporuka europskih panela građana, doprinosa nacionalnih panela i događanja te više od 40 tisuća doprinosa za 16 tisuća ideje zabilježene na višejezičnoj digitalnoj platformi, usvojeno je 49 prijedloga koji uključuju više od 300 mjera za postizanje tih ciljeva. Građani su pokazali da žele više sudjelovati u europskim pitanjima i zahtijevaju od političara da djeluju sukladno zaključcima koji su postignuti te da ne ih ne iznevjere.

Sudjelovanje su pokazali i mladi na susretu u Zagrebu. Gotovo 300 mladih tijekom dva dana sudjelovalo je na radionicama, edukacijama, pub-kvizovima, predavanjima i panelima.

image

Larisa Nomo Nemi

Iva Badanjak

Među njima se našla i 16-godišnja Larisa Nomo Nemi, koja je rekla da se uključila u program jer se htjela bolje upoznati s europskim načinom života i radom Europskog parlamenta.

"Najviše me zanima položaj mladih u EU te kako učenici i studenti mogu doprinijeti razvoju EU-a. Rekla bih da je obrazovanje najvažnije jer ako se svatko od nas potrudi educirati u svom području, tada možemo pridonijeti zajednici na najbolji mogući način. Aktivizam je također važan jer ako smo pasivni, neće doći do napretka u društvu. Trebamo se uključiti i iskoristiti svoje pravo na glas jer samo tako možemo napraviti promjene", smatra Larisa Nomo Nemi.

image

Jakov Feher

Iva Badanjak

Jakov Feher iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, slaže se s time da mladi najbolje mogu pridonijeti boljem društvu glasanjem i aktivnim uključivanjem u demokratski proces.

"Ako ostanemo sjediti doma skrušeno misleći da naš glas neće ništa promijeniti, tada dozvoljavamo da u parlamentu ostaju samo stare garniture. Osim politički, mladi se mogu uključiti i volontiranjem u području koje ih zanima", kazao je 18-godišnji Feher, dodajući da se njegovi vršnjaci "osrednje" priključuju akcijama, kampanja i volontiranju.

"Mislim da postoji želja i volja, ali nije tako lako doći do informacija gdje se uključiti i kako se uključiti u aktivnosti koje mlade privlače. Ne postoji toliko posvećenih stranica na kojima bi se mogle naći sve informacije. Sve je decentralizirano i teško je doći do točno one informacije koja se traži, a i ako se dođe do nje, to je vrlo dug put", smatra Feher, jedan od sudionika programa EPAS.

Program Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) provodi se u svim državama članicama EU-a od 2016. godine. U njega se do sada uključilo više od 60 srednjih škola iz Hrvatske, uz gotovo 70 profesora. U proteklih šest godina u programu je sudjelovalo ukupno 10 000 učenika iz Hrvatske.

Cilj programa jest podići razinu informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima te o pravima koja imaju kao europski građani, ali i potaknuti na aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima EU-a.

Škole sudjeluju na dobrovoljnoj bazi, a mentori (ambasadori seniori) ambasadore juniore (svoje učenice i učenike) podučavaju o Europskoj uniji, Europskom parlamentu i europskim vrijednostima. Osim u vlastitim školama, učenici su aktivni i u svojim lokalnim zajednicama.

Linker
07. lipanj 2022 05:04