‘U drugim, nama sličnim, ali i konkurentnim zemljama, ICT se razvija brže i po većim stopama‘

„ICT sektor je perjanica hrvatskog gospodarstva i najpotentnija gospodarska grana, međutim činjenica je da se u drugim, nama sličnim, ali i konkurentnim EU zemljama, ICT razvija brže i po većim stopama. U nadolazećem razdoblje ključno će biti osigurati izmjene porezne politike koje će značajno smanjiti porezno optetećenje rada te time omogućiti zadržavanje ICT profesionalaca i omogućiti privlačenje novih. Ovo je neophodno i radi suzbijanja nelojalne konkurencije s kojom su trenutno suočene ICT kompanije registrirane u Hrvatskoj”, izjavio je novoizabrani predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Josip Balen, osnivač i suvlasnik Algebre.

Na izbornoj skupštini za zamjenika predsjednika izabran je Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik, prokurist, Hrvatski Telekom. Udruga je krajem prošle godine obilježila 20 godina postojanja.

Hrvoje Josip Balen istaknuo je i kako je potrebna transformacija industrije te poticaj onim ICT tvrtkama koje temeljem istraživanja i razvoja mogu razviti vlastite digitalne proizvode i platforme što nosi značajno veću dodanu vrijednost u odnosu na ICT usluge.

- Iz tog razloga nam je neophodna dodatna vertikala u Strategiji pametne specijalizacije (S3) na kojoj intenzivno radimo s Ministarstvom gospodarstva, čime će se tvrtkama omogućiti značajno širi dostup do istraživačko-razvojnih sredstava iz nacionalnih alokacija EU fondova, ali i Horizona ili Interrega. Svjestan sam i činjenice da kao ICT sektor moramo na još višu razinu podići suradnju sa svim tijelima koja sudjeluju u digitalizaciji države i društva jer su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i Višegodišnjeg financijskog okvira, iznimno velika te zahtijevaju iznimno preciznu koordinaciju u procesu odluke kako će se investirati, provoditi projekti, osiguravati kvaliteta i postizati ciljevi ispregovarani s Europskom komisijom – istaknuo je Balen.

Dodao je i kako će se zbog nezaustavljive dinamike digitalizacije, potpuno nove energetske strategije EU i novih prilika koje će tražiti suradnju 'zelenog' i 'digitalnog' vrlo vjerojatno otvarati i prilike za hrvatski ICT sektor, a “mi ćemo ih nastojati adresirati i kroz pojačanu suradnju s drugim HUP granskim udrugama”.

- Nastojat ću jačati veze ICT sektora i znanstveno-obrazovne zajednice kako bi se kreiralo što više inovacija i primijenjenih digitalnih produkata, ali i pomagati da bazu naših ICT profesionalaca jačamo organski kroz nekoliko razina obrazovanja. Međutim, gledajući zajedničke EU ciljeve o eksponencijalnom rastu broja digitalnih profesionalaca, jasno je da je to i prilika i prijetnja, te se nadam da će Vlada prihvatiti naše vrlo detaljno razrađene prijedloge redizajna procesa imigracije gotovih profesionalaca i studenata iz raznih dijelova svijeta kako bismo stvorili temelj da ICT industrija u sljedećih 5 do 10 godina čak i pretekne turizam kao trenutno vodeću gospodarsku granu – poručio je novoizabrani predsjednik.

Siniša Đuranović naglasio je kako slijedi “ važno razdoblje u kojem moramo podići ICT sektor sa razine prepoznatljivosti na razinu istinskog pokretača gospodarskog napretka i društvenih promjena”.

- Za to će biti potrebno još veće razumijevanje, podrška i poticaj države u područjima javnih politika i regulacije u vezi sa investicijama i uvjetima poslovanja. S druge strane siguran sam da ćemo i mi sudionici sektora dati doprinos u postizanju tog cilja svojim radom i ulaganjima ali isto tako i angažmanom kroz našu udrugu HUP ICT - istaknuo je Đuranović.

- Ponosan sam što sam mogao biti u ovoj poziciji i predstavljati ICT sektor kroz Udrugu koju smo učinili najznačajnijom ICT udrugom u Hrvatskoj. Veliko hvala svima na odličnoj, otvorenoj i konstruktivnoj suradnji. Moj angažman u HUP-u će se i dalje nastaviti kroz funkciju člana krovnog izvršnog odbora, gdje ću i dalje nastaviti raditi na temama iz ICT područja – kazao je Boris Drilo, dosadašnji predsjednik HUP-ICT Udruge.

U Digitalnom kompasu Europske unije do 2030. četiri su glavne točke od kojih se prve dvije usmjerene na digitalne kapacitete u području infrastrukture te obrazovanja i vještina, a druge dvije na digitalnu transformaciju poduzeća i javnih službi. U ovom desetljeću digitalizacija je ključna riječ.

“Predlažemo da se do 2030. ostvare sljedeće ambicije: Uz ostvarene ciljeve u pogledu osnovnih digitalnih vještina utvrđene u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, u Uniji mora biti zaposleno 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a uz podjednaki udio žena i muškaraca”, navedeno je u u ožujku ove godine u komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija prilikom predstavljanja Digitalnog kompasa 2030.