EUROBAROMETAR

Trećina građana EU-a zabrinuta je jer im se teško isključiti s interneta

Više od polovine ispitanih građana navodi da je zabrinuto zbog kibernapada kao što su krađa ili zlouporaba osobnih podataka, zlonamjerni softver ili phishing

Ilustracija

 Aleksandr Davydov/Alamy/Alamy/Profimedia

Velika većina građana EU-a smatra da će internet i digitalni alati imati važnu ulogu u budućnosti, pokazalo je istraživanje Eurobarometra provedeno u rujnu i listopadu ove godine.

Rezultati istraživanja pokazuju da više od 81 posto građana EU-a smatra da će do 2030. digitalni alati i internet imati važnu ulogu u njihovu životu, a taj je osjećaj znatno veći među mladima (npr. 96% ispitanih u dobi od 15-24 godine tako se osjeća) Više od 80 posto ih smatra da će od upotrebe digitalnih alata imati barem jednako toliko koristi koliko i nedostataka. Samo mali udio (12%) očekuje više nedostataka nego prednosti od upotrebe digitalnih alata i interneta do 2030.

Što se tiče zabrinutost zbog opasnosti i rizika na internetu, više od polovine (56%) ispitanih građana EU-a navodi da je zabrinuto zbog kibernapada i kiberkriminaliteta kao što su krađa ili zlouporaba osobnih podataka, zlonamjerni softver ili phishing.

Osim toga, više od polovine njih (53%) također je izrazilo zabrinutost zbog sigurnosti i dobrobiti djece na internetu, a gotovo polovina (46%) građana EU-a zabrinuta je zbog toga što poduzeća ili javne uprave upotrebljavaju osobne podatke i informacije.

Otprilike trećina građana EU-a zabrinuta je jer im je teško isključiti se s interneta i pronaći dobru ravnotežu između života na internetu i izvan njega, a oko četvrtine njih zabrinuto je zbog poteškoća u učenju novih digitalnih vještina potrebnih za aktivno sudjelovanje u društvu. Otprilike svaki peti građanin EU-a (23%) zabrinut je i zbog utjecaja digitalnih proizvoda i usluga na okoliš.

Istraživanje je ispitivalo i potrebu za boljim poznavanjem prava na internetu.

Prema rezultatima istraživanja, većina građana EU-a smatra da EU dobro štiti njihova prava u internetskom okruženju. Ipak, znatan broj (gotovo 40 %) građana EU-a ne zna da bi se prava kao što su sloboda izražavanja, privatnost ili nediskriminacija trebala poštovati i na internetu, a u šest država članica EU-a to je slučaj kod više od tri četvrtine građana. Ipak, velika većina građana EU-a smatra da je korisno znati više o tim pravima.

Naposljetku, što se tiče digitalnih načela, velika većina (82%) građana EU-a smatra da je korisno da Europska unija definira i promiče zajedničku europsku viziju digitalnih prava i načela. Ta bi se načela trebala konkretno odraziti na građane.

Primjerice devet od deset ispitanika podržava da se u zajedničku europsku viziju uključi načelo da bi svi, uključujući osobe s invaliditetom ili osobe kojima prijeti opasnost od isključenosti, trebali imati pristup lako dostupnim i korisniku prilagođenim digitalnim javnim uslugama.

Dodajmo kako se Europski parlament također bavi digitalnim javnim uslugama, aktom o digitalnim uslugama i aktom o digitalnim tržištima o kojima bi se trebalo glasati na sljedećoj parlamentarnoj sjednici. Digitalni paket pravila bi po prvi puta trebao urediti velike internetske platforme, regulirati ilegalni govor, govor mržnje i osigurati jednake uvjete na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Rezultati prvog istraživanja Eurobarometra pomoći će u izradi prijedloga za europsku izjavu o digitalnim pravima i načelima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Tom će se izjavom promicati digitalna tranzicija zasnovana na zajedničkim europskim vrijednostima i antropocentričnoj viziji tehnoloških promjena.

Nakon ovog prvog istraživanja Eurobarometra u planu je da se od 2023. svake godine provode istraživanja kako bi se prikupili kvalitativni podaci na temelju percepcije građana o tome kako se digitalna načela iz izjave provode u EU-u.

Inače, prije nekoliko dana državni tajnik ministarstva mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić je na sastanku Vijeća naglasio da izazovi, kao što su sigurnost, zaštita, ograničavanje izbora i temeljnih sloboda, povrede privatnosti, širenje nezakonitih sadržaja i proizvoda, širenje dezinformacija i kibernetički kriminal, opasnost od masovnog nadzora stanovništva, cenzura na internetu i pristranost algoritama, predstavljaju ozbiljne prijetnje za europske vrijednosti.

- Hrvatska podržava europski pristup u rješavanju navedenih rizika s kojima se države članice ne mogu u potpunosti nositi same te smatramo kako je europska izjava o digitalnim pravima i načelima za sljedeće desetljeće dobar početni korak u tom procesu i izvrstan okvir za održivu digitalnu transformaciju usmjerenu na čovjeka i utemeljenu na europskim vrijednostima – izjavio je Gospočić - Smatramo iznimno važnim i uključivanje građana te izgradnju digitalne kulture, zbog čega podržavamo provedena javna savjetovanja na razini EU-a s građanima i ciljanim društvenim skupinama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 11:01