Europski dužnosnici krajem prošlog mjeseca usvojili su Akt o digitalnim uslugama, jedan od najvažnijih zakona za reguliranje online sadržaja.
Tim se zakonom želi natjerati velike tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji se prikazuje na njihovim platformama. Jedan od glavnih problema koji Akt o digitalnim uslugama (DSA) želi riješiti su tamni obrasci.
Tamni obrasci ili mračni uzorci su taktike kojima se kompanije koriste kako bi prevarom natjerali korisnika da poduzmu određene radnje, koje inače ne bi učinio. Europarlamentarci su predložili zabranu tamnih obrazaca, koji bi se odnosila samo na online platforme, a ne i na ostale aplikacije i digitalne usluge.
Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača održao je raspravu o rizicima koji proizlaze iz upotrebe tamnih uzoraka za potrošače, ali i za jedinstveno digitalno tržište.
Profesor Ari Waldman s američkog Sveučilišta Northeastern objasnio je kako su tamni obrasci u srži manipulativnog modela informativnog kapitalizma.
"Tamni obrasci pokazuju da postoji razlika u moći na kojoj počiva kapitalizam informacija", rekao je Waldman, "Ljudi odluke donose iracionalno, ovisno o tome koliko ih nešto emocionalno dotiče. Zakoni s druge strane pretpostavljaju da potrošači odluke donose na racionalnoj analizi rizika i koristi. Time se teret zaštite od manipulacije prebacuje na potrošače. To omogućuje kompanijama da iskorištavaju našu urođenu iracionalnost i protiv nas koriste tamne obrasce", objasnio je Waldman.
Katherine Zhou, osnivačica projekta "Design Ethically", naglasila je kako su tamni uzorci dizajnirani tako da obmanjuju korisnika i natjeraju ga da kupi nešto što nije želio.
"Korisničko sučelje izrađeno je tako da potakne korisnike na izvođenje radnji koje možda nisu namjeravali učiniti. Krajnji ciljevi obmanjujućeg dizajna su potaknuti korisnike da dijele više podataka te da se više angažiraju, odnosno potroše više vremena i više novaca", rekla je Zhou, "Obmanjujući dizajni mogu biti prijetnja našoj autonomiji jer su nepravedni. U najboljem slučaju oni nam predstavljaju smetnju, a u najgorem slučaju štetni su za najmarginaliziranije skupine društva".
Termin "tamni obrasci" skovao je prije 11 godina UX dizajner Harry Brignull, koji od tada vodi kampanju protiv njih. Tamni uzorci nisu novost, njima se već desetljećima koriste trgovine u dizajniranju prostora i rasporeda proizvoda. No, razvojem tehnologije postaju sve sofisticiraniji. Brignull je među prvima upozorio na to da su se taktike oglašavanja promijenile kad su platforme počele koristiti kognitivnu psihologiju. Naime, psiholozi koriste tehnike za predviđanje ponašanje potrošača, a ista metodologija koristi se da bi se i prevarilo korisnike.
Mračni uzorci pojavljuju se u različitim oblicima, a zajednički im je cilj da potrošača natjeraju da donese odluku koju inače ne bi donio, a koja koristi poslovnim subjektima. Neki od najpoznatijih primjera tamnih obrazaca su crveni brojevi koji ukazuju na količinu novih aktivnosti na društvenim mrežama; izraženiji gumb za pristanak s velikim i zelenim tekstom, nego za odbijanje neke usluge (sitni, svijetlo sivi tekst); otežavanje brisanje korisničkog računa.
"Tamni obrasci obmanjuju potrošače, iskrivljuju njihov izbor i ponašanje. Stvaraju lažni osjećaj hitnosti/oskudice i straha od propuštanja (FOMO), srama (jeste li zaista sigurni da želite otkazati pretplatu), zbunjivanja potrošača (korištenje dvostrukog negativa) i zasljepljivanja (misteriozno pojavljivanje artikala u košarici). Oni stvaraju ekonomsku štetu, emocionalni ili psihološki stres, narušavaju privatnost osobe i kradu mu vrijeme", kazao je David Martin, voditelj tima za digitalna prava u europskoj organizaciji za zaštitu potrošača (BEUC).
Glavno pitanje oko kojeg će dužnosnici trebati pronaći konsenzus je gdje povući liniju: treba li zabraniti tamne obrasce i kako razlikovati legitimne radnje online platformi od ilegalnih, manipulativnih taktika?
"Nisu sve odluke koje se prepuštaju potrošačima manipulacija. Možemo zabraniti tamne obrasce, ali to bi bilo jako teško postići u praksi", smatra europarlamentarka Dita Charanzová (Renew Europe).
Nizozemska eurozastupnica Kim Van Sparrentak (Zeleni/EFA) ističe kako bi trebalo zatvoriti rupe u GDPR-u koje omogućuju praćenje korisnika na internetu, a Martin Schirdewan (Ljevica) traži opću zabranu tamnih obrazaca za websiteove i aplikacije.
Stručnjaci također upozoravaju kako nije dovoljno zabraniti takve prakse, jer će kompanije pronaći novi način za manipulaciju.
"Potreban nam je kopernikanski obrat. Lako je reći: zabranit ćemo one stvari koje nisu korisne i koje su loše po nas. Trebamo dati više ovlasti agencijama javne uprave da istražuju što to točno kompanije rade i da im onemoguće stjecanje imuniteta. Poslovna tajna ne bi trebala štiti loše ponašanje", smatra Waldman.
David Martin iz BEUC-a dodao je kako bi bilo korisno stvoriti crnu listu praksi tamnih uzoraka te u postojeće zakone jasno ukazati na digitalnu asimetriju i na kome je teret dokazivanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....