Pojačavaju se tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine oko uporabe tehnologije.
Američka vlada ovog tjedna je, naime, uvrstila još desetak kineskih tvrtki na svoj popis kompanija i osoba kojima se ograničava trgovina. Kao razlog je navela uobičajeno objašnjenje 'zabrinutosti za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku'.
Washington vjeruje da pojedine kineske tvrtke pomažu u razvoju kvantnog računalnog programa kineske vojske.
Osam kineskih tehnoloških tvrtki pridodano je crnoj listi zato što su navodno pokušale ili uspjele pribaviti 'predmete američkog porijekla za podršku kineskim vojnim aplikacijama'. Još 16 pojedinaca i subjekata iz Kine i Pakistana dodano je na popis zbog umiješanosti u pakistanski nuklearni program i program balističkih raketa.
Sveukupno, Bidenova administracija popisu je dodala 27 novih subjekata i pojedinaca koji se nalaze u Kini, Pakistanu, Rusiji, Japanu i Singapuru.
Moskovski institut za fiziku i tehnologiju dodan je popisu krajnjih vojnih korisnika odjela, iako popis nije dao više detalja osim da je proizveo vojnu opremu.
Potencijalni dobavljači tvrtki na popisu sada će morati podnijeti zahtjev za dozvolu prije nego što im mogu prodati proizvode, a prijave će vjerojatno biti odbijene.
Kineski telekomunikacijski div Huawei uvršten je na popis 2019. zbog tvrdnji da predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a.
Ovo je samo još jedan pokazatelj da je tehnologija postala moćan geopolitički alat. No također ukazuje i na mogućnosti koje rast tenzija na relaciji SAD-Kina otvara za Europu.
Tehnološke kompanije koje žele biti globalni igrači, moraju računati s time da ako uspostave sjedište u SAD-u, isključuju se iz kineskog tržišta. Isto tako, ako tvrtku otvore u Kini, vjerojatno neće moći konkurirati na američkom tržištu.
Ako žele biti globalna tvrtka, jedino mjesto osim Afrike ili jugoistočne Azije koje im preostaje je Europa, smatra Saul Klein iz britanske tvrtke rizičnog kapitala LocalGlobe, koji vjeruje da Europa ima 'ogromnu globalnu priliku idućih 20 godina'.
Prve koristi se možda već naziru. Tajvan, oko čijeg se statusa SAD i Kina natežu, najavio je suradnju s tri istočnoeuropske zemlje na području poluvodiča. Tajvan će uspostaviti radne skupine sa Slovačkom, Češkom i Litvom kako bi razradile kako će točno njihova suradnja u području poluvodiča izgledati, a Tajvan je također najavio da će davati tehničku obuku.
Ni EU ni njezine države članice nemaju formalne diplomatske veze s Tajvanom, ali Taipei posljednjih godina intenzivno nastoji ojačati svoje odnose s Unijom naglašavajući zajedničke vrijednosti slobode i demokracije.
Podsjetimo kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju unije predložila zakon za poticanje proizvodnje poluvodiča, kao dio šireg nastojanja osiguravanja strateške autonomnosti Unije. Na jačanju odnosa između EU i Tajvana radi i Europski parlament. Odbor za vanjsko uplitanje u demokratske procese uključujući dezinformacije ranije ovog mjeseca bio je u službenom posjetu Taipeiju gdje se sastao s tajvanskim stručnjacima koji su prezentirali vlastita iskustva u sučeljavanju s kampanjama dezinformacija i manipulacija.
"Tajvan je danas najživlja demokracija u regiji, blago koje bi svi demokrati diljem svijeta trebali njegovati i štititi. Europa stoji uz Tajvan u obrani slobode, vladavine prava i ljudskog dostojanstva. Puno smo naučili iz njegovog iskustva u suprotstavljanju pokušajima destabilizacije. Sada se veselimo novim načinima suradnje”, oduševljeno je izjavio Raphaël Glucksmann, predsjednik INGE odbora pri povratku s puta.