Skupina od 67 članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), uključujući EU, zaključila je pregovore o ključnom sporazumu o smanjenju birokracije u trgovini uslugama.
Zajednička inicijativa o domaćim propisima o uslugama trebala bi dovesti do pojednostavljenja nepotrebno složenih propisa i smanjiti prepreke s kojima se posebno suočavaju mala i srednja poduzeća (MSP). Sporazumom će se pridonijeti smanjenju troškova globalne trgovine uslugama za više od 150 milijardi dolara godišnje.
To je prvi rezultat nakon dugo vremena koji je WTO ostvario u području trgovine uslugama. Komisija je priopćila kako će se pravilima o transparentnosti i izdavanju odobrenja u području usluga dogovorenima u okviru ove inicijative znatno olakšati trgovina uslugama, a to posebno vrijedi za mala i srednja poduzeća, koja nemaju na raspolaganju iste resurse i iskustvo za suočavanje sa složenim procesima kao njihovi veći konkurenti.
Osim toga, sporazumom će se pružiti podrška digitalnom programu EU-a jer bi od njega koristi trebali imati sektori telekomunikacija, računalnih usluga, inženjerstva i poslovnog bankarstva. Inicijativa ujedno prvi put sadržava obvezujuću odredbu o nediskriminaciji između muškaraca i žena.
"Ovim sporazumom obuhvaćeno je 90 posto svjetske trgovine uslugama. Njime će se omogućiti rast vrijedan milijarde eura, zahvaljujući jasnijim pravilima, većoj transparentnosti i smanjenju birokracije. To će osobito pomoći našim MSP-ovima da napreduju na globalnoj razini. Predvodnici smo ove inicijative, koja je ujedno jedan od prioriteta nove trgovinske strategije EU-a", izjavio je povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis.
Usluge su najveći i najbrže rastući sektor današnjeg gospodarstva, no složena pravila i postupci znatno ograničavaju opseg trgovine uslugama. Inicijativom će se uskladiti zahtjevi i postupci u vezi s kvalifikacijama i tehničkim standardima te izdavanjem dozvola za pružatelje usluga.
Članice WTO-a koje sudjeluju u inicijativi preuzet će do kraja 2022. posebne obveze kako bi olakšale trgovinu uslugama na svojim tržištima, primjerice pojednostavnjenjem postupaka izdavanja odobrenja ili osiguravanjem transparentnosti.
Donošenjem i provedbom propisa referentnog dokumenta znatno će se smanjiti troškovi trgovine za pružatelje usluga i pridonijeti oporavku sektora u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19. Riječ je o sektoru u kojem poduzetnice često imaju važnu ulogu.
Nove obveze preuzete u okviru ove inicijative primjenjivat će se na pružatelje usluga iz bilo koje druge članice WTO-a, u skladu s tzv. načelom najpovlaštenije nacije.
Međunarodna trgovina bila je jedan od prvih sektora u kojem su države članice odlučile udružiti suverenitet. Europsku komisiju stoga su ovlastile da se u njihovo ime bavi trgovinskim pitanjima, među ostalim i pregovorima o međunarodnim trgovinskim sporazumima.
Ulogu Europskog parlamenta ojačao je Lisabonski ugovor, zahvaljujući kojemu je Parlament u pitanjima trgovine i ulaganja postao suzakonodavac ravnopravan Vijeću. Ugovorom je Parlament dobio i aktivniju ulogu u pregovorima o međunarodnim trgovinskim sporazumima i njihovoj ratifikaciji jer je njegova suglasnost postala obavezna. Ipak, određeni elementi trgovinske politike i dalje su u nadležnosti država članica.
