Mateja Lisak ima 22 godine i živi u Zagrebu. Spisateljica je i studira međunarodne odnose na sveučilištu Libertas. Iznijela nam je svoja iskustva sudjelovanja na europskom panelu građana koji se bavi pitanjima klimatskih promjena i zdravlja.
Europski paneli građanki i građana održavaju se u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe. Svaki od četiri panela uključuje 200 građana. Članovi su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. U svakom panelu postoji jednak broj muškaraca i žena te proporcionalna zastupljenost Europljana iz urbanih i ruralnih područja. Trećina članova su mladi u dobi od 16 do 25 godina.
Prvi panel je posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama. Svaki panel sastaje se tri puta.
- Poziv za sudjelovanje sam primila telefonskim pozivom krajem rujna i u listopadu sam sudjelovala na prvom dijelu konferencije u Strasbourgu. Drugi dio se odvio online prošli tjedan, a zadnji dio će biti u Poljskoj u siječnju – kazala nam je Mateja Lisak.
Govoreći o tome kako izgleda rad na panelima, kaže kako je rad na panelima podijeljen u dva glavna dijela: plenarne sjednice i radne skupine.
- Na plenarnim sjednicama se okupljaju svi članovi panela i svi zajedno raspravljamo i glasamo za ili protiv određenih problematika i zaključaka. Dio plenarnih sjednica su i javljanja stručnjaka iz cijele EU, u našem slučaju konkretno, stručnjaka za zdravlje, zdravstvo i okoliš. Na radnim skupinama, koje se sastoje od 12 do 15 ljudi, uglavnom se fokusiramo na manje jedinice da bi sve podteme bile detaljno obrađene – pojašnjava Mateja.
Dodaje kako je njihova zadaća razraditi problematiku koristeći se stvarnim, konkretnim primjerima i istraženim izjavama, kako bi mogli grupirati sve u tablice i ići na iduću fazu, a to je način rješavanja identificiranih problema.
- Rješenja problema prolaze kroz istu fazu kako bi Komisija dobila gotove i cjelokupne proizvode sa argumentima i strukturom. Od početka je imperativno da svi sudjeluju u radu, iznose mišljenja i odgovore na tuđa iznošenja, kako bi se radilo na problemima, a ne lutalo po različitim sferama mišljenja i ideologije. Europska komisija je sjajno postavila sustav rada, jer sam sustav je napravljen kako bi se unaprijed eliminirale nesuglasice oko razlika i kako bi fokus rada bio na pronalaženju rješenja za probleme. Sav rad koji se odvija na radnim skupinama kasnije se objašnjava, klasificira i izglasava na plenarnim sjednicama, kako bi se osiguralo da se svi slažu s onim što je učinjeno – pojasnila je Mateja.
Zanimalo nas je i što joj je u cijeloj priči najvažnije. Odgovara kako joj je najvažnije da radi i sudjeluje, jer sve više od toga nije moguće utvrditi.
- Moj otac mi je usadio dobre principe i uvjerenja, koja se baziraju na tome da se uvijek borim za bolju sadašnjost i samim time bolju budućnost. Čvrsto vjerujem i sigurna sam da ljudi nemaju priliku napraviti odmak od vlastitih svakodnevnih problema kako bi mogli sagledati širu sliku, što dokazuje trenutna situacija u Europi i u Hrvatskoj. Ljudi su vrlo podijeljeni, a zabrinjavajuće posljedice pandemije su već stigle - ne samo kada govorimo o zdravlju, već i što se tiče ekonomske krize, mentalnog učinka pandemije i cjelokupnog mraka u kojemu se nalazimo – ističe Mateja Lisak.
Dodaje kako se ovaj panel bazirao na zdravstvo, zdravlje i klimatske promjene i sve teme su prošle fazu identifikacije problema i predlaganja rješenja.
- Što se tiče zdravlja, problem na vrhu ljestvice je mentalno zdravlje, a kada govorimo o zdravstvu, to je nedovoljna opremljenost zdravstvenih sustava (ne samo bolnica, već i drugih ustanova i institucija u kojima zbog korupcije rade ljudi koji nisu kompetentni, u kojima zbog nedostatka zdravstvene radne snage jednostavno nema mjesta za sve, u kojima se preko veze i mita dolazi do raznih pretraga i sl.). Ja osobno ne želim ovakvu sadašnjost, a posebno ne želim takvu budućnost. Problem s demografskom slikom također seže u ove ekstreme, jer mladi ljudi ne vide poantu u osnivanju obitelji ili ostajanju u državi koja se ne brine za svoje građane, jer nije društveno, ekonomski i politički uređena – ističe Mateja.
- Problem klimatskih promjena, onečišćenja, korištenja svakakvih otrovnih supstanci u hrani i ostalim proizvodima i činjenica da zdravstvo nije dovoljno dobro dovode svaku osobu do pitanja želi li prenijeti te probleme na još jednu generaciju ljudi? Svijet nije na mladima - svijet je na svima nama, a takve i slične stvari se govore kako bi se odgovornost onih koju su svijet sustavno uništavali umanjila i prebacila na mlade ljude – također naglašava.
Kaže i kako je razlog zašto mladi nisu zainteresirani za politiku taj što nemaju apsolutno nikakav utjecaj na promjenu situacije, nemaju nikakvu viziju gdje početi, a da nije jedna od "slavnih" stranki i zato što ne vide smisao u spašavanju broda koji tone, što je između ostaloga i razlog zašto odlaze.
Odgovarajući na upit o očekivanjima o tome hoće li prijedlozi i ideje koje europski građani iznose zaživjeti, napominje kako su ovakve inicijative prvi korak prema promjeni i omogućavanju ljudima da sudjeluju, da na neki način pridonose i da ih netko sasluša.
- Ovdje se ne radi o nazorima, politici, kulturi i ideologiji, već se radi o stvarima koje nas kolektivno sve muče; kada su nam roditelji bolesni i ne mogu doći na red pa umiru, kada ljudi koji su radili cijeli život ne mogu platiti lijekove i račune isti mjesec ili ne mogu dobiti liječenje jer za njih nema mjesta, kada okoliš oko nas propada i zajedno s njime i mi. Budućnost je lijep i apstraktan pojam o kojemu se puno govori, a ništa se ne radi. Ono što je potrebno je djelovanje u ovom trenutku i uključivanje svih snaga kako bi se eradicirali korovi koji proždiru malog čovjeka, iako smo na kraju dana svi mali, što je ova pandemija sjajno pokazala – naglašava Mateja.
Kakvom vidite Europi u budućnosti, posebice u svjetlu tema s panela na kojem sudjelujete, bilo je jedno od naših pitanja.
- Trenutno ne vidim, ali doista želim vidjeti budućnost Europe kao unije, ne samo na papiru, nego u cjelokupnom sustavu i djelovanju. To znači zajedničko rješavanje problema koje svi u Uniji imamo, bez da zadiremo u razlike i pokušavamo mijenjati jedni druge - ono što treba promjenu su stvari zbog kojih svi patimo, a to su nedostaci u uređenju sustava. Očekujem da će se prijedlozi na kojima radimo ostvariti i zaživjeti, neki prije, neki kasnije. Očekujem to zato što je promjena neminovna i svima je jasno da većina starih načina u ovom svijetu neće funkcionirati. Ako prijašnje generacije nisu mogle promijeniti stvari, promijenit će buduće, ne zato što žele, nego će biti primorane kako bi preživjele i opstale – naglašava.
- U svjetlu mog panela, to znači jednako zdravstvo za sve, dostupno zdravstvo, rad na mentalnom i fizičkom zdravlju svih građana i svih generacija, micanje starih, otpadnih mišljenja i stavljanje činjenica na prvo i jedino mjesto u pristupanju problemima, zaštita okoliša i svijeta u kojemu živimo. Ono o čemu svi sanjamo - mirna, zelena i svijetla budućnost za SVE. Budućnost u kojoj ćemo živjeti, a ne provoditi život čekajući da prođe kriza i da preživimo još tu jednu pa će magično sve biti bolje – zaključuje Mateja Lisak.
Recimo još kako je Konferencija o budućnosti Europe proces javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine Konferencije u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
Konferencija je pod nadležnošću triju institucija, koje predstavljaju predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije, koji djeluju u svojstvu zajedničkog predsjedništva.
