Članovi europskog Odbora za umjetnu inteligenciju i Odbora za unutarnje tržište održali su raspravu s potpredsjednicom Europske komisije Margrethe Vestager o novim pravilima u okviru predloženog Akta o umjetnoj inteligenciji.
Eurozastupnici su se složili da sva pravila, ulaganja i inovacije usmjerene prema jačanju umjetne inteligencije (AI), moraju jamčiti transparentnost, sigurnost i ljudski nadzor.
“Naši su glavni ciljevi dvostruki. Kao prvo, želimo izbjeći fragmentaciju i postići funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta bez nepotrebnih prekograničnih prepreka slobodnom kretanju roba i usluga. S druge strane, dok to ostvarujemo želimo zaštititi svoje građane", izjavila je predsjednica Odbora za unutarnje tržište (IMCO) Anna Cavazzini (Zeleni/EFA).
Zastpunici pozivaju na stvaranje usklađenih pravila koja će osigurati da su roba i usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji i sustavi umjetne inteligencije koji se koriste u Europi sigurni i da poštuju temeljna prava i vrijednosti EU-a.
Nadalje, smatraju da je potrebno izgraditi povjerenje potrošača u produkt, ali i povjerenje da, ako nešto pođe po zlu, mogu tražiti kompenzaciju.
Potpredsjednica Komisije Vestager rekla je da EU želi partnerstvo s drugim zemljama koje dijele njihova mišljenja o umjetnoj inteligenciji. Podsjetila je da su se Komisija i indijske vlasti nedavno složile uspostaviti zajedničku radnu skupinu za umjetnu inteligenciju i da su "produbili dijalog" s Japanom. Također je otkrila da su u procesu uspostave trgovinskog i tehnološkog vijeća koji će najvjerojatnije biti pokrenut za dva tjedna na US-EU summitu.
"Biti vođa i postavljati globalne standarde nije nešto što treba raditi samostalno. To je nešto što se radi s prijateljima i partnerima. To je paradoks, ali također odražava složenost svijeta u kojem živimo. Jedini način kojim možemo nadahnuti druge je da sami poduzmemo korake o kojima pričamo. Jedino tako možemo stvoriti povjerenje", izjavila je Vestager.
Zastupnici su još istaknuli potrebu za pronalaskom balansa između novih regulativa i inovacija za start-upe i SME; važnost educiranja građana i osposobljavanja stručnjaka o umjetnoj inteligenciji; važnost jačanja zaštite prava i privatnosti građana EU-a.
"Trenutačno se nalazimo u situaciji da nas tehnologija oblikuje više nego što mi oblikujemo tehnologiju. Vjerujem da AI može još više produbiti taj nedostatak ravnoteže. Inovacije i birokraciju je teško spojiti. Zbog toga EU, unatoč potencijalima, nije globalni lider u području umjetne inteligencije. Nacrt o AI-ju, kada je riječ o upravljanju podacima, ide još dalje od GDPR-a. Mislim da će tvrtkama biti još teže investirati i da će to učiniti EU zatvorenom za treće zemlje", rekao je tijekom rasprave poljski zastupnik Kosma Zlotowski (ECR).
Nakon sjednice, hrvatski zastupnik u Bruxellesu, Tomislav Sokol (EPP), rekao je kako smatra da Europska unija treba novi sustavni pristup umjetnoj inteligenciji kako bi omogućila poticanje inovacija i išla u korak s trendovima digitalnog doba.
"Pravilima koja će se izravno primjenjivati u državama članicama predviđa se stupnjevanje umjetne inteligencije temeljene na riziku koji se može očekivati. Temeljni cilj je zaštititi privatnost građana, spriječiti zlouporabu umjetne inteligencije te zajamčiti tehnološki rast i razvoj. Tako će sustavi umjetne inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom sigurnosti, sredstvima za život i pravima ljudi biti zabranjeni. Bitno je napomenuti da tu, kao zabranjen, spada i koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju", izjavio je Sokol.
Jedna od zabrinutosti koje europski zastupnici imaju o predloženom zakonu o umjetnoj inteligenciji tiče se biometrijske identifikacije. Četrdesetak europarlamentaraca, uključujući hrvatske zastupnika Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Siničića, potpisalo je u travnju pismo u kojem traže od Komisije zabranu upotrebe prepoznavanja lica i drugih oblika biometrijskog nadzora na javnim mjestima, kao i automatsko prepoznavanje određenih karakteristika (npr. spola i etničke pripadnosti) jer predstavljaju prevelik rizik za prava pojedinca i mogu potaknuti diskriminaciju.
Svoje mišljenje o ovome pitanju izrazio je i Tomislav Sokol.
"Strogim uvjetima o visokorizičnoj umjetnoj inteligencije prema ovom prijedlogu podlijegat će i sustavi daljinske biometrijske identifikacije, odnosno prepoznavanja lica. To znači da će njihova upotreba u stvarnom vremenu u javnim prostorima u načelu biti zabranjena. Iznimke od uporabe strogo su ograničene na situacije kad se koriste u potrazi za nestalim djetetom, za sprečavanje konkretne i neposredne terorističke prijetnje ili za otkrivanje, lociranje, identificiranje ili istragu protiv počinitelja teškog kaznenog djela ili osumnjičenika za takvo djelo. Dodatan osigurač je i taj da će takvu upotrebu morati odobriti neovisno tijelo", smatra Sokol.
