U Dublinu se ovog vikenda, od 25. do 27. veljače, održava treća i posljednja sjednica panela europskih građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe, procesa koji je započeo lani u svibnju za Dan Europe.
Postoje četiri panela, svaki uključuje 200 građana koji su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. Na panelu 1 građani okupljeni u Dublinu finalizirat će svoje preporuke za europsku budućnost na temu „Jače gospodarstvo, socijalna pravda i poslovi/Obrazovanje, kultura, mladi i sport / Digitalna transformacija'. Domaćin ove sjednice je Institut za međunarodne i europske poslove u Dublinu, a među građanima je i dvoje mladih iz Hrvatske – Martina Zvonar i Fran Radačić,
Inače, dok je prvi panel posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi je usmjeren demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama. Svaki panel sastaje se tri puta, a preostala tri su već finalizirala svoje preporuke.
Na službenom otvaranju sjednice govorila je i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisija za demokraciju i demografiju, ujedno i supredsjedateljica Izvršnog odbora ove konferencije.
- Ovo je dosad neviđena demokratska vježba u svijetu. Nitko se nije odvažio kao Europska unija dati građanima prostor za raspravu premda imaju svoje izabrane predstavnike, članove Parlamenta, bilo europskog bilo nacionalnog. Neki su se čak članovi nacionalnog i Europskog parlamenta tužili protiv ovakve ideje jer su smatrali da su oni direktno izabrani od građana i što će nam sada građani. Naš odgovor njima je da je ovo da ih osnažimo u djelovanju jer danas u doba novih tehnologija, napretka u svijetu je nemoguće čekati četiri, pet godina do sljedećih izbora a da ne bismo čuli građane. Nije dovoljno imati građane samo da nas zaokruže nego moramo kontinuirano s njima imati komunikaciju – izjavila je Šuica novinarima.
Naglasila je kako na panelima sudjeluju građani izabrani metodom slučajnog uzorka iz svih zemalja, među njima je 50 posto muškaraca, 50 posto žena, jedna trećina mladih u dobi od 16 do 25 godina.
Dodala je kako nije slučajno što su mladi u toj dobi i što je plan za oporavak i otpornost nazvan NextGenerationEU.
- Govorimo o njihovoj budućnosti. Znate da se taj novac posuđuje na tržištu kapitala i da će biti vraćen 2059 godine. To znači da je ovo najbolji primjer solidarnosti. Mi posuđujemo novac od te generacije kako bismo pripremili zajedno s njima njihovu budućnost. Ne možemo mi stari bez njih raspravljati o njihovoj budućnosti, zato je tu trećina mladih jer želimo čuti njihov način razmišljanja – istaknula je Dubravka Šuica.
Odgovarajući na upit o provedbi preporuka građana, podsjetila je kako su se tri institucije, Vijeće, Parlament i Komisija potpisom zajedničke deklaracije 10. ožujka prošle godine obvezali da će slijediti ono što su građani rekli i njihove ideje pretvoriti u konkretne politike.
- Ja sam jedna od tri supredsjedatelja ove konferencije. Dosad imamo 140 preporuka, plus još ove današnje, sve njih trebamo pretvoriti u zaključke, odnosno klastere zaključaka. Onda će ih Vijeće, Parlament i Komisija uzeti sukladno svojim ovlastima. Ako ti zaključci budu iznad naših ovlasti koje nije predvidio Lisabonski sporazum, može se dogoditi da traže promjenu osnovnih ugovora. U tom slučaju smo isto spremni, ako oni to traže. Međutim željeli bismo iscrpiti sve mogućnosti koje sadašnji ugovor daje ali ukoliko građani traže ono što je izvan kompetencija i o tome će se razgovarati – istaknula je potpredsjednica Komisije.
Kazala je i kako su građani na svim panelima i konferencijama spominjali da građani Europe nemaju dovoljno znanja o Europskoj uniji.
- Čak građani Belgije koja je zemlja osnivačica traže da se to uvede u školske programe, Građani ne razlikuju između Europskog vijeća i Vijeća Europe, što je Parlament što Komisija, meni još uvijek pišu da sam zastupnica. Potrebno je veće znanje o Europskoj uniji ali s obzirom da je obrazovanje u kompetencijama zemalja članica, pitanje je kako ćemo to postići. Možda ćemo to postići nekim dogovorom bez mijenjanja ugovora, ali hoću reći, to je jedan primjer relativno bezazlen ali evidentan. O drugima ne mogu govoriti jer moram imati neutralan stav da ne bih utjecala na stajalište građana – izjavila je Šuica poručujući kako od malih nogu o tome treba učiti.
Na pitanje što Komisija i EU institucije čine za mlade u 2022. godini koju su proglasile Europskom godinom mladih, Šuica je kratko odgovorila: Sve.
- Mlade smo stavili u srce našeg djelovanja jer pripremamo njihovu budućnost. Sve akcije su usmjerene prema mladima, ima i legislativnih inicijativa, radimo intenzivno na temi odljevi mozgova, to je dio mog portfelja, adresirat ćemo tu temu vrlo ozbiljno, zajedno s povjerenicom Ferreirom, zaduženom za koheziju – kazala je Šuica.
Naglasila je i kako su u Komisiji vrlo ozbiljno usmjereni toj temi.
- Vidimo da su demografske promjene u Europi evidentno prisutne možda ne ovdje u Irskoj, ovdje je u pozitivnom smislu. Europa želi biti lider, a kako ćemo biti lider ako nemamo dovoljno stanovnika. To je razlog zašto je demografija došla u portfelj Komisije prvi put premda je u golom smislu te riječi demografija u nadležnosti zemalja članica, ali mi radimo nešto puno šire – zaključila je Dubravka Šuica.
