ŠKOLA AMBASADOR EP-a

‘Što se tehnologija više razvija to će nam biti potrebnija i postat će još veći dio našeg života‘

Učenice splitske Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju, jedne od prvih Škola ambasadora Europskog parlamenta u Hrvatskoj odgovarale su na naša pitanja o tom obrazovnom programu i digitalnoj transformaciji
 Sasa Buric/Cropix

Splitska Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju jedna je od prvih Škola ambasadora Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Iz godine u godinu pod mentorstvom profesorice Marijele Gulin učenici provode cijeli niz aktivnosti u sklopu ovog projekta kojemu je cilj povećati informiranost mladih o europskoj parlamentarnoj demokraciji, ulozi Europskog parlamenta te europskim vrijednostima i pravima koja imaju kao građani EU-a.

U protekloj, upravo završenoj školskoj godini, u projektu je sudjelovalo 18 učenika drugih i trećih razreda ove srednje škole, a dio njih podijelio je s nama svoja razmišljanja o temi digitalne i zelene tranzicije koje spadaju u prioritete Europske unije, kao i o projektu Škole ambasadora EP-a u kojem su se angažirali.

Na naša pitanja, u društvu svoje mentorice prof. Gulin, odgovarale su učenice trećih razreda Maja Glibota, Filomena Ercegović, Antonia Matijašević i Marita Batalić, te učenice drugih razreda Karmen Penga, Lara Kušeta, Ena Kljaković Šantić, Jelena Juginović i Paula Drpić. Komunikacija je bila elektronskim putem.

Na početku zanimalo nas je što im je program Škola ambasador donio u obrazovanju i osobnom razvoju.
- Program Škola ambasador mi je donijela novu perspektivu, osvijestila i moj vlastiti utjecaj na okolinu, društvo. Shvatila sam da iako sam mlada osoba mogu promijeniti neke stvari i težiti boljoj sutrašnjici. Naučili smo puno o Europskoj uniji, povijesti i institucijama, utjecaju Europske unije na svakodnevni život, mogućnostima koje se pružaju, osobito mladima kroz mobilnost. Upoznali smo mnogo novih ljudi te smo na taj način razvijali komunikacijske vještine, zajedništvo i solidarnost.
Što se tiče obrazovanja naučila sam o utjecaju koji EU ima na naš svakodnevni život kao i o tome što znači biti angažiran i odgovoran građanin - kazale su Antonia i Maja sažimajući razmišljanja svih učenica.

Filomena je dodala kako su se kroz ovaj program najviše bavili aktualnim problemima i pitanjima vezanim uz očuvanje okoliša, klimatske promjene i održivost, razgovarali su također o temama poput mentalnog zdravlja, nasilja nad ženama i ravnopravnosti rodova.
- Osim toga razgovarali smo o digitalnoj budućnosti EU, sigurnosti na internetu i naravno problemima koji nastaju zbog pandemije. Također smo provodili akcije solidarnosti, volontirali, umrežavali se sa drugim školama iz projekta – istaknula je.
Učenice smatraju kako su novostečena znanja o djelovanju EU jako bitna u smislu novih mogućnosti u budućnosti i prilika. Naučile su, kažu, kako funkcionira Europska unija, kako bolje očuvati okoliš, kako biti solidarni i bolje komunicirati. Smatraju i kako će ove vještine i znanja itekako moći primijeniti u budućnosti, pomoći će i njima i drugima da se uključe i budu dio zajednice te u njoj aktivno sudjeluju.

Jedno od naših pitanja odnosilo se i na online nastavu, s obzirom da su se zbog pandemije koronavirusa i škole, kao i svi drugi, morale prilagođavati novom načinu rada. Ima li online nastava više pluseva ili minusa?

- Online nastava na samom početku nije bila najbolje organizirana, jer nije bilo ni vremena da se uspije sve posložiti u tako kratkom vremenu. Prelazak je bio nagao i neočekivan. Svi smo se trebali prilagoditi i profesori i učenici. Naravno bilo je onih koji su se slabije snašli, kako od strane učenika tako i od strane profesora, a to je sigurno ostavilo neke rupe u obrazovanju, S druge strane online nastavu možemo gledati kao neku pripremu za daljnji život koji će se s godinama sve više digitalizirati te će informatička pismenost iako je već neophodna postati još potrebnija.
Sve u svemu online nastava postaje sve kvalitetnija uz bolje pripreme i praksu. Iako online nastava ima i neke pluseve u smislu edukacije u vrijeme krize, nastava i interakcija uživo je puno bolja – istaknule su Karmen i Jelena.

Kad bi sami sebe ocjenjivali, koju biste ocjenu dali za svoje digitalne vještine? Što biste još htjeli naučiti, pitali smo.
-Koliko god moja generacija bila medijski obrazovana ima još toliko toga što bi još mogli naučiti i otkriti. Ocjenjujem se recimo sa 6 na skali od 10. Toliko je toga dostupno da mislim da nikada neću doći do 10, jer paralelno kako ja širim svoje znanje povećava se količina informacija, opcija, aplikacija – kazala je Lara. Definitivno bi se, kaže, htjela usmjeriti na programiranje ili dizajn i stvaranje novih sadržaja, a to je i Paulina želja.

A govoreći o tome koliko tehnologije utječu na njihov život i što očekuju u tom pogledu nakon škole, Ena je kazala, dijeleći mišljenje i drugih, kako tehnologija puno utječe na njezin život i iskreno ne bi mogla zamisliti život bez nje.

-Mislim da što se ona više razvija to će nam biti potrebnija i postat će još veći dio našeg života što se i potvrdilo u ovoj zadnjoj godini tijekom pandemije. Od škole očekujem da nas na to i pripremi kako bi mogli biti osposobljeni za rad ili fakultet kao i samostalni napredak. Učimo zaista puno, ali završetak škole nije kraj obrazovanja ukoliko želimo pratiti trendove jer se tehnologija razvija i mijenja velikom brzinom – istaknula je Ena.

Kad je riječ o sigurnosti na internetu, Karmen kaže kako su tu temu obrađivali nebrojeno puta iz više predmeta,
- Jako je bitno osvijestiti sve opasnosti na internetu i naučiti mjere opreza. Digitalna sigurnost je izuzetno važna, baš kao i svaki drugi oblik sigurnosti. Smatram kako bi se trebala uvesti i ranije u obrazovanje jer poznato je da djeca danas od malih nogu imaju pristup internetu te bi ih trebalo na vrijeme učiti i upozoravati – istaknula je Karmen.

Pitali smo ih i jesu li svoje viđenje iznosili putem digitalne platforme koja je pokrenuta za Konferenciju o budućnosti Europe, odnosno kako vide budućnost Europe u ključnim temama, među kojima su i digitalna transformacija i korištenje novih tehnologija (među njima i umjetna inteligencija), klimatske promjene, itd.

- Jako mi se sviđaju teme jer mislim da su sve aktualne i stvarno bitne. Kao što sam već rekla, tehnologija i internet su veliki dio našeg života i danas djecu treba obrazovati na tom polju od najranije dobi. Umjetna inteligencija je neizbježan dio naše budućnosti, ako ne i sadašnjosti i treba je pametno koristiti. Digitalizacija je tu, ali ne bi trebala u potpunosti zamijeniti čovjeka.
Čini mi se kako mladi baš zbog razvoja i pristupačnosti tehnologije polako ugrožavaju zdravlje, zbog manjka fizičke aktivnosti. Sigurna sam da se može pronaći način da se mladima približi sport, što bi osim na fizičko zdravlje utjecalo i na psihičko, društveni život...– kazala je Karmen uz odobravanje svojih kolegica iz Škole ambasadora Europskog parlamenta. Još nije ostavila komentar na platformi ali definitivno razmišlja o tome.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:11