Prema podacima Europske komisije, žene predstavljaju samo 17 % ICT stručnjaka i 34 % apsolvenata u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i prirodoslovlje). Od gotovo 15 milijuna znanstvenika i inženjera u EU-u, 41 posto čine žene, dok je na razini svijeta taj postotak nešto manji (30%).
Hrvatska je na 11. mjestu u Uniji prema broju aktivnih znanstvenica. Međutim, kako je nedavno istaknula zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, STEM područje, unutar kojeg se razvijaju zanimanja budućnosti, se još uvijek ne gleda kroz prizmu ravnopravnosti.
"Istraživačice obično imaju kraće karijere, manje su plaćene za svoja istraživanja i ne napreduju jednako kao i muški kolege. Nejednakost u plaćama dovodi i do nejednakosti u mirovinama te većem riziku od siromaštva", istaknula je Glavak, dodavši da je EU nedavno donijela Strategiju za ravnopravnost spolova do 2050. kako bi se pozabavila pitanjima ravnopravnosti između muškaraca i žena.
Ekonomistica i poduzetnica Darinka Bistrović je 1990. godine otvorila tvrtku Didacta advance, koja je među prvim informatičkim tvrtkama u Jugoslaviji, a zatim i Hrvatskoj, koja je u cijelosti u privatnom vlasništvu te u STEM području.
Jedna od žena koja već više od tri desetljeća radi u STEM području objašnjava kako se situacija mijenjala te zašto i dalje nedostaje žena u ovom području.
"Vrtić je pravo mjesto gdje treba sijati informacije. Ne bi smjeli ostati na nivou zvončića i lončića. Također, demotivirali su učenike kada su u osnovnoškolskom obrazovanju iz redovnog programa izbacili neka područja, primjerice iz robotike i prebacili ih u izvanškolske aktivnosti. Tako smo zapravo kao društvo onemogućili da se više djevojčica odluči za STEM. Nismo ih poticali, nismo ih prepoznavali, a nismo ni popularizirali STEM te IT zanimanja kod žena", pojašnjava međimurska poduzetnica.
Didacta advance je tvrtka iz Čakovca koja se bavi razvojem, proizvodnjom i distribucijom inovativnih rješenja za tehničku kulturu, edukativnu robotiku i STEM područja. Osim što na bazi programa jedne njemačke tvrtke rade vlastite proizvode, također organiziraju i razne edukativne radionice za učenike i učitelje. Obrazovne institucije su danas njihovi najčešći klijenti.
“Korisnici naših proizvoda i usluga su pedagoške institucije te zajednice od vrtića do fakulteta, razne udruge koje se bave STEM područjima, tvrtke i kreativni pojedinci. Naši su kupci također tvrtke koje se bave proizvodnjom i koje naše proizvode implementiraju u svoj proizvod ili ga koriste u edukativne svrhe, a poslije ga podijele učenicima", ističe vlasnica tvrtke Didacta advance.
Darinka Bistrović naglašava veliku važnost STEM područja, te potrebu da se zaokrene višegodišnja hrvatska gospodarska paradigma okrenutosti na turizam i osobnu potrošnju.
"Donoseći odluku da ćemo se baviti učilima za robotiku, vjerovali smo da će u budućem razvoju Hrvatske naglasak biti na proizvodnji. Mijenjale su se vlade, ministri obrazovanja i kada je jedna politika zamijenjena drugom, obrazovanje nije imalo svoju sljedivost. Uvijek se kretalo iznova, a najgore što se dogodilo je stalno zatiranje tehničke kulture na koju sada otpada tek jedan školski sat tjedno. Tehnička kultura nam je na neki način prvi pokazatelj talenata u osnovnoj školi. Tu smo, na neki način, kao društvo propustili priliku za veću profesionalnu orijentaciju jer učenici sami moraju prepoznati svoje sklonosti u nečemu. Možda u tome leži razlog zbog čega Hrvatska danas nema veći interes za STEM područje kao u nekim drugim državama EU-a", zaključuje Bistrović, koja je ujedno i druga po redu učlanjena članica poslovne zajednice i inicijative Osjeti Hrvatsku.
