EUROBAROMETAR

Sredstva iz EU fondova samo onim državama koje poštuju vladavinu prava i demokratska načela

Javno mnijenje jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca
Ilustracija
 Mihoci/tz Grada Zagreba

Najnovije istraživanje Eurobarometar pokazuje kako najveći broj građana Europske unije smatra da bi sredstva iz europskih fondova trebalo dodijeljivati državama članicama samo ako njihove vlade provode vladavinu prava i demokratska načela.
S tim se slaže četiri od pet građana (81 posto) i to njih 44 posto u cijelosti, a 37 posto je u odgovoru na pitanje odgovorilo da se slaže. Takav stav više podržavaju stariji i obrazovaniji građani u 27 EU članica.

Istraživanje "Flash Eurobarometer" za Europski parlament je provela agencija Ipsos European Public Affairs od 17. do 25. kolovoza 2021. godine, putem interneta na 26.459 ispitanika u dobi od 15 godina i starijih, u svih 27 država članica. Veličina uzorka je iznosila 500 ispitanika u Luksemburgu, Cipru, Malti te 1000 u svim ostalim EU državama članicama.

Novinarima okupljenima na seminaru koji je u sklopu Media festa u Fažani organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj rezultate Eurobarometra prezentirao je Philipp Schulmeister, voditelj Odjela Europskog parlamenta za praćenje javnog mnijenja,

U Hrvatskoj je čak 87 posto građana, više od EU prosjeka, odgovorilo potvrdno na pitanje trebaju li se sredstva iz EU fondova dijeliti samo onim članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratske principe (46 posto slaže se u potpunosti i 41 posto uglavnom).

Kako ističu u EP-u, javno mnijenje jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca. To dolazi do izražaja i kroz stalnu potporu koju građani izražavaju za poštovanja načela vladavine prava kao uvjet za pristup sredstvima EU-a.

Uoči govora o stanju Unije koji će se održati 15. rujna, istraživanje donosi i pregled očekivanja i stavova građana EU-a o programu NextGenerationEU. Riječ je o instrumentu za oporavak od posljedica korona-krize, vrijednom 800 milijardi eura, a svaka država članica podnijela je svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti radi pristupa fondovima u okviru ovog novog programa.

Istraživanje Europskog parlamenta pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Vidljivo je to iz rezultata istraživanja prema kojima se 53 posto građana u potpunosti slaže kako mora postojati učinkovita kontrola, a njih 32 posto uglavnom se slaže. U 27 EU članica samo 8 posto ispitanika ne dijeli ovo mišljenje.
U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60 posto ispitanika, uglavnom 30 posto, a ne slaže se 8 posto građana koji su sudjelovali u istraživanju.

Stav većine građana EU-a dijeli i Europski parlament koji, kako je istaknuto prilikom objave rezultata Eurobarometra, trenutačno pomno analizira nacionalne planove s Komisijom kako bi se osiguralo da se sredstva iz programa NextGenerationEU koriste u skladu s ciljevima ostvarivanja zelenijeg, digitalnijeg i otpornijeg europskog društva.

„Europski parlament bio je jasnog stajališta da fondovi za oporavak EU-a ne smiju ići vladama koje ne poštuju temeljne demokratske vrijednosti ili ne podržavaju vladavinu prava. Ovo istraživanje potvrđuje da se velika većina građana EU-a slaže s time. Ukoliko dosljedno potkopavate vrijednosti EU-a, ne biste trebali očekivati sredstva EU-a", izjavio je predsjednik Parlamenta David Sassoli.

Tri od pet građana EU-a, odnosno njih 60 posto vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Nadalje 59 posto ispitanika također smatra kako će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje također ukazuje kako 53 posto europskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, a samo 19 posto prilično ili vrlo negativan stav.

U Hrvatskoj 64 posto građana vjeruje kako će sredstva instrumenta NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62 posto smatra da će sredstva biti korisna i u pripremi za suočavanju s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55 posto) ima pozitivnu predodžbu o Europskoj uniji, a tek 14 posto negativan stav.

Jedno od pitanja u istraživanju odnosilo se i na povjerenje u nacionalne vlade oko njihove sposobnosti da na odgovarajući način iskoriste dodatna sredstva EU-a. Rezultati istraživanja upućuju na zabrinutost u nizu država članica EU-a u tom pogledu. U prosjeku 44 posto građana vjeruje svojim nacionalnim vladama, 41 posto ispitanika izražava sumnju, pokazujući značajne razlike u razinama povjerenja u EU-u. Najveća razina povjerenja je u Luksemburgu (74 posto) i Danskoj, najmanja u Sloveniji (23 posto) i Slovačkoj (26 posto). U Hrvatskoj ona iznosi 31 posto (6 posto ispitanih građana u potpunosti vjeruje u sposobnost Vlade, a 25 posto uglavnom).

Borba protiv klimatskih promjena politički je prioritet po mišljenju većine ispitanika, to podržava njih 43 posto, a osim toga na pitanje kojim bi se temama trebao baviti Europski parlament kao svojim političkim prioritetima, ispitanici su istaknuli i suzbijanje siromaštva i društvene isključenosti (32 posto), potpore gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta te borbu protiv terorizma (po 31 posto). Na četvrtom mjestu sa po 27 posto su javno zdravlje te migracije i azil.

Građani Mađarske i Poljske područje ‘demokracije i vladavine prava’ koje je u prosjeku u Europskoj uniji na osmom mjestu, stavili na vrh prioriteta za rad Parlamenta (drugo mjesto u Poljskoj, treće u Mađarskoj).

Građani Hrvatske navode kako bi u fokusu rada Europskog parlamenta najviše trebale biti mjere za borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti te mjere za potpore ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 02:54