Sokol: EU mora težiti proširenju javne nabave skupih i inovativnih lijekova za liječenja raka i rijetkih bolesti

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) održao je razmjenu mišljenja s povjerenicom Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Stellom Kyriakides.

Povjerenica Kyriakides istaknula je kako će u 2022. godini ključne biti provedba strategije "Od polja do stola" (F2F) i održivi prehrambeni sustavi. Iako je rat o Ukrajini otvorio raspravu o potencijalnim promjenama ciljeva F2F, Komisija još uvijek brani ciljeve ove strategije, tvrdeći kako je neovisnost EU-a od, primjerice uvoza gnojiva i pesticida, sada važnija nego ikada.

"Ruska agresija na Ukrajinu nije zaustavila našu težnju ka održivosti. Naprotiv, ojačala je našu odlučnost, kao Unije, da svim našim građanima ponudimo zdraviju, otporniju i održiviju budućnost. Sada je na svima nama da tu budućnost ostvarimo", poručila je u svom izlaganju Kyriakides.

Povjerenica je osim revizije pravila o održivoj uporabi pesticida govorila i o revizije uredbe o informiranju potrošača o hrani, zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja te je spomenula inovativne alate poput novih genomskih tehnika.

U razmjeni mišljenja sudjelovao je i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol koji je rekao kako EU mora težiti proširenju javne nabave skupih i inovativnih lijekova za liječenja raka i rijetkih bolesti.

"Trenutno svaka država članica, ponajviše zbog različitih financijskih mogućnosti njihovih zdravstvenih sustava u tome zadržava svoj pristup, zbog čega su najviše na gubitku pacijenti. Zajedničkom javnom nabavom EU će sniziti trenutne visoke cijene lijekova te će se ojačati pregovarački položaj manjih i slabije razvijenih država članica, poput Hrvatske. U konačnici, građanima će se omogućiti bolja dostupnost skupih lijekova u svim dijelovima Unije", istaknuo je Sokol.

Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi iz 2011. pacijentima u EU želi se zajamčiti ostvarivanje prava na pristup sigurnoj i visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i izvan granica njihovih matičnih država u Uniji. Tim se pravima također želi omogućiti uža suradnja među državama članicama u području e-zdravstva i liječenja rijetkih bolesti, među ostalim uspostavom europskih referentnih mreža za rijetke, slabo raširene i složene bolesti.

"Unatoč tome što je prekogranična zdravstvena zaštita i dalje marginalna u usporedbi sa zdravstvenom zaštitom koja se pruža unutar država članica, u nekim situacijama pacijentima je najprikladnija zaštita dostupna u drugoj državi članici koja nije njihova matična zemlja. EU svojim građanima jamči prekograničnu zdravstvenu zaštitu te otvara mogućnost za liječenje u inozemstvu. Mogućnost pacijenata da donose slobodan odabir kada je riječ o pristupu prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti može uvelike poboljšati njihove šanse za brže i uspješnije liječenje. Hrvatski građani moraju imati jednak pristup zdravstvenim uslugama i kvalitetnim programima prevencije i ranog otkrivanja karcinoma kao i građani najrazvijenijih zemalja. Naši građani zaslužuju pravedniji i kvalitetniji zdravstveni sustav stoga im moramo osigurati jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti", naglasio je Tomislav Sokol.

Sokol je na kraju pozdravio stvaranje europskog podatkovnog prostora u zdravstvu kojim će se promicati bolja razmjena i dostupnost različitih vrsta zdravstvenih podataka (elektronički zdravstveni kartoni, genomski podaci, podaci iz registara pacijenata), ne samo u svrhu potpore pružanju zdravstvene skrbi (tzv. primarna uporaba podataka), nego i u svrhu zdravstvenih istraživanja i donošenja zdravstvenih politika (tzv. sekundarna uporaba podataka).