Europska unija stavila je softver otvorenog koda na raspolaganje javnosti, poduzećima i inovatorima.
Komisija će svoj softver otvorenog koda staviti na raspolaganje na jednom mjestu kako bi se olakšao pristup i njegova ponovna uporaba. Sav će se softver provjeriti prije objave kako bi se izbjegli sigurnosni rizici i rizici povezani s povjerljivošću, zaštitom podataka ili povredom prava intelektualnog vlasništva trećih strana.
Jedan primjer prednosti softvera otvorenog koda je e-potpis, skup besplatnih normi, alata i usluga koji pomažu javnim upravama i poduzećima da ubrzaju izradu i provjeru elektroničkih potpisa koji su pravno valjani u svim državama članicama EU-a.
Tu je i LEOS (Legislation Editing Open Software), softver koji se upotrebljava za izradu pravnih tekstova i izvorno je izrađen za Komisiju, a sada se razvija u bliskoj suradnji s Njemačkom, Španjolskom i Grčkom.
"Softver otvorenog koda nudi velike prednosti u području u kojem EU može imati vodeću ulogu. Nova će pravila povećati transparentnost i pomoći Komisiji te građanima, poduzećima i javnim službama diljem Europe da iskoriste prednosti razvoja softvera otvorenog koda. Radimo li zajednički na poboljšanju softvera i zajednički uvodimo nove funkcije smanjujemo troškove za naše društvo jer možemo iskoristiti i poboljšanja drugih stručnjaka za razvoj softvera. Time se može povećati i sigurnost jer vanjski i neovisni stručnjaci mogu pronaći pogreške i sigurnosne nedostatke u softveru", izjavio je povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn.
Jedna studija EU-a o utjecaju softvera i hardvera otvorenog koda na tehnološku neovisnost, konkurentnost i inovacije u gospodarstvu EU-a pokazala je da dobit od tehnologije otvorenog koda u prosjeku četiri puta nadmašuje ulaganja. Službe će sad će moći mnogo brže i uz manje papirologije objaviti izvorni kod softvera koji je njihovo vlasništvo.
Komisija je već podijelila stotine softverskih projekata u obliku otvorenog koda, uključujući softver za Instrument za povezivanje Europe, Eurostat, program Interoperabilna Europa i zajednički istraživački centar.
Bruxellesu je u fokusu digitalna transformacija koja bi trebala doprinijeti ostvarenju cilja klimatski neutralne Europe do 2050., a što se pokušava ostvariti putem ciljeva digitalne strategije.
Europski parlament kao suzakonodavac pomaže oblikovati politike kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih tehnologija, otvoriti mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija, poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga. Rezolucija o oblikovanju digitalne Europe koju su europarlamentarci donijeli u svibnju poziva Komisiju na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.
