CYBER NASILJE

‘Sedam od deset žena u EU bile su žrtve uhođenja na internetu. Potreban je bolji pravni okvir‘

Europarlamentarci pozivaju na donošenje direktive koja bi, osim definicije rodno uvjetovanog kibernasilja, trebala uključivati mjere za zaštitu, potporu i osiguranje odštete za žrtve

Ilustracija

 Antonio Guillen Fernández/Panthermedia/Profimedia

Učinkovita borba protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu zahtijeva pravni okvir na razini EU-a, poručili su zastupnici odbora Europskog parlamenta za građanske slobodne i prava žena.

Čak sedam od deset žena u EU bilo je žrtva uhođenja na internetu, a zastrašujući učinak rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja često se prelijeva u offline svijet, što znači da se ne prijavljuje.

Diskriminacija koju žene doživljavaju u 'stvarnom svijetu' na internetu se još pogoršava, što rezultira ekstremnijim posljedicama za ranjive osobe kao što su migranti, pripadnici manjina, LGBTIQ osobe i tinejdžeri.

Nacrtom izvješća o zakonodavnoj inicijativi ukazuje se na potrebu za zajedničkom kaznenopravnom definicijom rodno uvjetovanog kibernasilja kako bi se osigurala usklađenost nacionalne razine i razine EU-a, uvođenje sankcija na razini EU-a u skladu sa standardima navedenim u Istanbulskoj konvenciji te stvaranje mehanizma minimalne razine zaštite.

Tekstom kojeg su odobrili sa 76 glasova za, 8 protiv i 8 suzdržanih, europarlamentarci pozivaju na donošenje direktive koja bi, osim definicije rodno uvjetovanog kibernasilja, trebala uključivati mjere za zaštitu, potporu i osiguranje odštete za žrtve.

"Velike platforme puno govore, ali ne čine ništa konkretno da bi osigurale sigurnost na internetu. Rodno uvjetovano kibernetičko nasilje je sadržaj koji trenutačno nije nezakonit na platformama i zato moramo riješiti taj problem. Platforme moraju analizirati sadržaj i prijetnju za žene i djecu. To treba biti dio akta o digitalnim uslugama. Znamo da to neće biti lako postići jer internet može demokratizirati svijet, ali mi smo ti koji moramo urediti platforme", izjavila je europarlamentarka Karen Melchior (Renew Europe).

Neki od različitih oblika rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja koji bi trebali biti obuhvaćeni novom direktivom uključuju: kibernetičko uznemiravanje, kibernetičko uhođenje, kršenje privatnosti, snimanje i dijeljenje slika seksualnog napada, daljinsko upravljanje ili nadzor (uključujući putem špijunskih aplikacija), prijetnje i pozivi na nasilje, seksistički govor mržnje, poticanje samoozljeđivanja, nezakonit pristup porukama ili računima na društvenim mrežama, kršenje zabrana komunikacije izrečenih sudskim nalogom i trgovanje ljudima.

Inače, u govoru o stanju Unije, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Komisija do kraja ove godine predložiti zakon za borbu protiv nasilja nad ženama koji će uključivati prevenciju, zaštitu i učinkovit kazneni progon, kako offline, tako i online.

Spomenimo još kako je u utorak odbor FEMM u suradnji s odborom LIBE organizirao cjelodnevnu sjednicu međuparlamentarnog odbora na temu “Uklanjanje nasilja nad ženama”.

Europski parlament već nekoliko godina obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga posebnim događajem koji okuplja članove EP-a i članove nacionalnih parlamenata iz cijele Europske unije, kako bi se podigla svijest o ovom važnom pitanju.

Ovogodišnji sastanak na temu "Uklanjanje nasilja nad ženama" sastojao se od četiri panela na kojima se, između ostalog, raspravljalo o seksualnom nasilju kao oružju rata, kibernetičkom nasilju i prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i djevojkama s invaliditetom.

Zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU u kontekstu zdravlja žena, Predrag Fred Matić, smatra da se treba puno više govoriti i ulagati u sprječavanje seksualnog nasilja u ratu.

"I sam sam ratni veteran, zatočenik logora, žrtva nasilja u ratu i mogu vam reći da me u cijelom tom mučnom iskustvu ništa nije traumatiziralo kao krici silovanih žena koje sam slušao tijekom boravka u konclogorima. U svakom ratu, pa tako i u Domovinskom ratu u Hrvatskoj u kojem sam sudjelovao događaju se strašne, nepojmljive stvari. Silovanja, seksualno nasilje i eksploatacija neki su od najgorih i najtežih zločina u ratu. Moje iskustvo me naučilo da su traume koje se nose kao posljedica silovanja u ratu nešto što vas uvijek vraća u to mračno razdoblje i nešto čega se jako teško pa i nemoguće riješiti", kazao je Fred Matić.

Europarlamentarac smatra kako postojeći programi potpore nisu dostatni, ali da postoje zakoni koji su primjer dobre prakse, poput zakona koji je donesen dok je bio ministar u RH.

"Radi se o zakonu koji omogućava određene reparacije štete žrtvama seksualnog nasilja i znatno ublažava proživljenu, a do tada zakonski nepriznatu traumu", kazao je Fred Matić, "U procesu kreiranja tog zakona uočili smo da su žrtve seksualnog nasilje često dvostruko napadnute. Prvo od počinitelja nasilja, a potom od sustava. I to smo u dobrom dijelu uspjeli ispraviti. Želim svim žrtvama poručiti: Niste same, vjerujemo vam i učinit ćemo maksimalno da se iskorijeni seksualno nasilje kako u ratu, tako i u miru".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2022 00:13