UGRADNJA DIZALA

Samostalna mjera bila bi građanima zanimljivija od energetske obnove jer zahtijeva manje ulaganja

Nisam sigurna koliko će biti interesa za subvencioniranje kroz energetsku obnovu, kaže eurozastupnica Biljana Borzan

Zgrada bez dizala

 Vlado Kos/Cropix

Drago mi je što je objavljen natječaj za subvencioniranje ugradnje dizala kroz energetsku obnovu, no nisam sigurna koliko će biti interesa, i to iz dva razloga. Prvi je što javnost nije upoznata s tom mogućnosti. Kada su 1. travnja objavljeni natječaji niti u pozivima niti u priopćenjima ministarstva nigdje nisu bila spomenuta dizala. Da bi uopće došli do te informacije, zainteresirani građani moraju kopati duboko po natječajnim dokumentima, kazala je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan odgovarajući na naš upit.

- Ja sam reagirala na svojim društvenim mrežama, informirala građane da mogućnost postoji i prozvala Vladu za lošu komunikaciju. Na mrežnim stranicama Vlade je obavijest o dizalima objavljena tek nakon mojih prozivki, tjedan dana nakon što je objavljen natječaj. Nadalje, vjerujem i znam da bi samostalna mjera bila zanimljivija građanima od energetske obnove jer zahtijeva manje ulaganja – ističe zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

image

Biljana Borzan

Goran Sebelic/Cropix

Inače, Biljana Borzan pruža još od 2016. potporu Koordinacijskom odboru društava i udruga HP i HT umirovljenika u realizaciji programa “Dostupnost do stana”. Koordinacijski odbor je potkraj 2015. godine, razmatrajući probleme umirovljenika, kao i teže i teško bolesnih i pokretnih osoba te osoba s invaliditetom, kojih je, po podacima Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2015. godini bilo više od 511.000, usvojio zaključak da se izradi elaborat o mobilnosti – dnevnoj pokretljivosti tih kategorija građana u zgradama bez dizala.

Tada su utvrdili da u Hrvatskoj približno 700 tisuća ljudi živi u građevinama tzv. kolektivnog stanovanja, a najveći dio tih zgrada su visine pet do šest etaža (prizemlje i još četiri ili pet katova) bez osobnog dizala pa je umirovljenicima, kao i teže i teško pokretnim osobama, osobama s invaliditetom i obiteljima s malom djecom, vrlo otežan pristup do stana. Došli su i do podatka da je 16.804 višekatnica u Hrvatskoj bez dizala dok je prema prvim procjenama bila moguća ugradnja 13.500 dizala.

Umirovljeničke udruge svih tih godina su od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije tražile zasebni poziv za ugradnju dizala sufinanciranjem iz EU fondova. Udruge HP i HT umirovljenika u nastojanjima realizacije programa podržale su i Hrvatska udruga za dizala i Hrvatska gospodarska komora, ukazujući kako realizacija ovog projekta, ne samo da olakšava život brojnim stanarima, nego i donosi posao za više od 2000 ljudi koji bi radili na ugradnji i održavanju dizala.

Do zasebnog poziva za ugradnju dizala nije došlo, no na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 6. travnja 2022. naveli su kako u okviru Poziva „Energetska obnova višestambenih zgrada“ prihvatljiv trošak isključivo kao horizontalne mjere koja se provodi uz mjere energetske učinkovitosti, može biti i ugradnja dizala, odnosno provedba novih i rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti kojima se omogućava neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

“Pravilnik u svojim prijelaznim odredbama, u članku 58., omogućava da se u starijim zgradama ne moraju ispuniti svi propisani tehnički uvjeti za dizala”, priopćili su ovih dana iz Hrvatske gospodarske komore ističući kako je sufinanciranje ugradnje dizala kroz poziv Energetska obnova višestambenih zgrada mjera od velikog i društvenog i gospodarskog značaja. Prenijeli su i pojašnjenje državnog tajnika u resornom ministarstvu Željka Uhlira.

„Bitno je da se ispuni većina uvjeta i da projektant u glavnom projektu opravda razlog neispunjavanja nekog od propisanih uvjeta te dokaže da to odstupanje nije narušilo sigurnost i svrhu dizala. Radi se o propisanoj mogućnosti odstupanja koja neće utjecati na priznavanje sredstava uz poštivanje drugih propisanih uvjeta i procedura,“ napominje Uhlir.

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstva „Energetska obnova višestambenih zgrada“ prvi je koji u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ali i među prvima, kako je istaknuto na njegovim stranicama, na razini čitavog Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu u okviru inicijative 6. NPOO-a Obnova zgrada, odnosno investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada, osigurana je alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“, naveli su.

Dostava, odnosno podnošenje projektnih prijedloga u sustavu eNPOO potencijalnim prijaviteljima dozvoljeno je najranije od 17. svibnja 2022. godine u 9:00 sati, a moguće je do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava, odnosno najkasnije do 1. kolovoza 2022. godine u 16:00 sati. U ministarstvu ističu kako je unošenje projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima omogućeno ranije, i to od 25. travnja 2022. godine.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan kazuje i kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije već neko vrijeme govori o još jednom programu za dizala, za integraciju ugroženih skupina poput osoba s invaliditetom, no o tome nema dodatnih informacija.

- Program bi trebao ići kroz novu financijsku omotnicu za EU fondove, ali zasad nisu poznati ni rokovi ni uvjeti – kaže Biljana Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 02:48