Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj održao je panel na temu mladih i budućnosti Mediterana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe tijekom koje europski građani iznose vlastite ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.
Panel se održao u zadarskom centru za kreativne industrije Inovacija.
Prvi dio panela bio je posvećen načinu funkcioniranje Konferencije o budućnosti Europe.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (EPP) podsjetila je da se proces Konferencije sastoji od četiri dijela - višejezične digitalne platforme s prijedlozima, idejama i doprinosima javnosti, aktivnostima i događanjima uživo i online, četiri europskih panela građana te plenarne skupštine Konferencije o budućnosti Europe.
Rasprave su tematski strukturirane primarno oko klimatskih promjena i okoliša, zdravstva, snažnijeg gospodarstva, socijalne pravde i radnih mjesta, vladavine prava, digitalne transformacije, europske demokracije, migracija, obrazovanja, kulture i sporta. Cilj Konferencije je reformirati Europsku uniju kako bi ona bolje održavala želje građana.
"Dobro je što se sve više mladih uključuje. Upravo su oni ti koji ovom Konferencijom kreiraju budućnost u kakvoj žele živjeti", rekla je Glavak.
"Do sada smo održali dvije plenarne sjednice skupštine, sudjelovali su i predstavnici panela građana i razgovarali smo o njihovim doprinosima i idejama. Moj je dojam da su građani dobro prihvatili proces, vidimo razinu uključenosti i zainteresiranosti. Pogled iznutra se proširio na pogled izvana. Čuli smo i kritike da nije bilo dovoljno vremena za govore na plenarnoj sjednici. Kritike su dobrodošle da bi se proces poboljšao".
Jedna od 800 europskih građana koji sudjeluju na panelima i raspravama je 22-godišnja spisateljica i studentica međunarodnih odnosa Mateja Lisak. Lisak je sudjelovala u panelu o klimatskim promjenama, okoliša i zdravlja.
"Neke od najvećih problematika koje su iznijete tiču se financiranja udruga i agencija koje se bave mentalnim zdravljem, zatim istraživanja o cjepivima te istraživanja na području lijekova i prehrane, kao i korupciji u zdravstvu. Važna tema bila je i promjena europskog životnog stila, u kontekstu suočavanju s ekspanzijom bolesti pretilosti", objasnila je Lisak, dodavši kako hrvatskim građanima nedostaje ekološke osviještenosti, "Pozivam sve da se uključe u proces Konferencije o budućnosti Europe jer samo razgovorom i razmjenom mišljenja možemo doći do racionalnih i provedivih rješenja".
O važnosti angažmana mladih govorila je Lara Jurković, učenica Ekonomsko-birotehničke škole Zadar i sudionica programa Škola ambasador Europskog parlamenta.
"Uključivanje građana u izravni dijalog s europskim institucijama je nužnost, a u ovakvim konferencijama građani imaju priliku dati svoj doprinos i mogućnost da ih se čuje. Mnogi mladi na digitalnoj platformi već izmjenjuju mišljenja i ideje", poručila je Jurković.
U drugom dijelu panela glavna su tema bili izazovi u području Mediterana, od migracijskih tokova preko klimatskih promjena.
O tome su raspravljali prorektor sveučilišta u Zadru Josip Faričić te predstavnica nevladine organizacije Are You Syrious Karolina Rugle.
Kad je riječ o migracijama, Rugle je istaknula kako je trenutačno aktualno više ruta čiji su ciljevi Kanarsko otočje, Italija te Grčka.
Ustvrdila je da nevladine organizacije često svojim angažmanom nastoje ispuniti rupe u rješenjima koje ne postoje za pitanje migracija.
Prorektor Faričić upozorio je kako je Mediteran izloženiji klimatskim promjenama od ostalih prostora jer je relativno zatvoreni sustav te je zaključio kako u takvim okolnostima treba djelovati preventivno i sustavno, a ne se oslanjati samo na vatrogasne mjere.
Okupljenima u centru Inovacija videopozivom se obratio predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković i potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.
Zastupnik Hajduković rekao je da se građane prvi put izravno pita što očekuju od Europske unije, kako vide njezin razvoj i rast i što žele od nje dobiti kao dodanu vrijednost.
"Želimo čuti kakva je vizija građana za Europu i što mi kao političari koje su oni birali u europski i hrvatski parlament mogu učiniti da ta vizija postane stvarnost", izjavio je Hajduković.
U uvodnim govorima koje su održali zadarski gradonačelnik Branko Dukić, zadarski župan Božidar Longin te rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican istaknuto je kako je zainteresiranost mladih za politiku na niskim razinama te da je upravo u tom kontekstu Konferencija dobra prilika za njihovo informiranje i uključivanje u proces donošenja odluka.
"Mladi, vama se otvaraju prilike koje mi stariji nismo imali. Pozivam vas da se uključite u politiku. Ne morate nužno biti uključeni u stranku da bi se vaš glas čuo. Izazivajte nas, propitkujte i kritizirajte. Vjerujem da i mi imamo puno toga naučiti od vas", poručio je Dukić.
Konferencija o budućnosti Europe paneuropski je demokratski projekt tijekom kojeg građani po prvi puta imaju priliku odlučivati u kojem smjeru i kako bi se EU trebala razvijati. Konferencija se sastoji od niza javnih rasprava koje pružaju platformu za iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a.
U Hrvatskoj se ukupno održava 10 panela u sklopu procesa Konferencije, u rasponu tema od poduzetništva, rada i IT industrije, do obrazovanja, kulture i zdravlja.
