Europska komisija u utorak je predstavila prijedlog zakona o čipovima, koji bi trebao povećati konkurentnost i otpornost Europe te pomoći u ostvarenju digitalne i zelene tranzicije.
Poluvodički čipovi osnovni su građevni blokovi digitalnih i digitaliziranih proizvoda. Od pametnih telefona i automobila, preko kritičnih aplikacija i infrastrukture za zdravstvo, energetiku, komunikacije i industrijsku automatizaciju, čipovi su središnji elementi u modernom digitalnom gospodarstvu.
Inicijativa Komisije potaknuta je nedavnom zdravstvenom krizom i ovisnošću Unije o medicinskim proizvodima iz trećih zemalja. Nestašica poluvodiča značajno je utjecala i na automobilski sektor, gdje se proizvodnja u pojedinim državama članicama EU u 2021. smanjila za trećinu.
Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU-a i država članica u istraživanje, dizajniranje i proizvodnju, koji bi trebali privući oko 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija.
Europski parlament i države članice EU sada će krenuti u raspravu o prijedlogu Komisije te bude li donesena, uredba će se primjenjivati u cijeloj Uniji.
Već sada je jasno iz reakcije europarlamentaraca da rasprava neće proći tako glatko i brzo kao što bi Komisija htjela. Njemački europarlamentarci najviše kritiziraju proširenje opsega državne pomoći, socijaldemokrati se boji da će subvencije pasti u ruke velikih američkih i azijskih tvrtki koje grade tvornice diljem EU, dok Zeleni smatraju da planovi ne odgovaraju na aktualne probleme klimatske krize.
"Zaokret u dosadašnjoj politici državnih potpora je politički eksperiment. Ne smijemo otvoriti vrata državnom dirigizmu. Predložena pravila, prema kojima bi tvrtke koje subvencionira EU mogle biti prisiljene opskrbljivati određene sektore u hitnim slučajevima, moraju se koristiti samo kao posljednje sredstvo. U svakom slučaju, Zakon o čipovima ne smije dovesti do toga da se odvojimo od svjetskog tržišta. Ali također moramo priznati da postoji 'geopolitika lanca opskrbe'", poručila je Angelika Niebler, predsjednica europarlamentarne skupine CSU-a i članica Odbora EP za industriju, istraživanje i energetiku.
Još oštriji u kritiziranju prijedloga bio je njen kolega, Markus Ferber, koji je proglasio zakon o čipovima "u najboljem slučaju kapljicom u oceanu".
"S ovim zakonom, Europa zasigurno neće moći sustići međunarodnu konkurenciju. Komisija ponovno koristi majstoriju stavljanja namjenskih sredstava u novi naslov kako bi došla do napola impresivnih brojki. Međutim, dostupna nova sredstva su možda dovoljna za pola jedne tvornice čipova. Primjerice, Intelova nova tvornica u Njemačkoj trebala bi koštati oko 20 milijardi eura. Tajvanski proizvođač čipova TSMC u godinu dana ulaže onoliko koliko Europska komisija namjerava uložiti do kraja desetljeća", poručio je europarlamentarac Ferber.
Nekoliko europarlamentaraca izrazilo je zabrinutost da će zakon o čipovima postati program subvencija za tržišne lidere iz Azije i SAD-a, dok će se europske tvrtke za deset do petnaest godina nalaziti na istom mjestu gdje su i danas.
"Subvencioniranje američkih ili azijskih tvrtki na europskom tržištu je kratkoročno razmišljanje. EU mora izgraditi vlastitu industriju poluvodiča u kojoj cijeli lanac vrijednosti ostaje u rukama javnih i privatnih istraživačkih institucija i tvrtki kako bi se smanjila ovisnost o Aziji i SAD", poručio je europarlamentarac Martin Schirdewan (Ljevica), koji predlaže da subvencije Europske unije promiču regionalno povezivanje znanosti, industrije i politike.
Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EP-u slaže se s predsjednicom Komisije von der Leyen da je za Europsku uniju ključno da se natječe na otvorenim i povezanim globalnim tržištima.
"Ako danas kupite novi automobil u Europi, vrlo je vjerojatno da će vam proizvođač reći da se može isporučiti tek krajem ove godine. U velikoj mjeri to je zbog problema s proizvodnjom poluvodiča. Nemamo iluzija da je moguća 100% samodostatnost. Zato pozdravljamo ono što je predsjednica von der Leyen rekla – međuovisnost s našim partnerima treba biti uravnotežena", poručio je europarlamentarac Dan Nica.
Međutim, S&D smatra da je posebno važno ne samo smanjiti ovisnost o poluvodičima, već i povećati ulaganja, kako na europskoj, tako i nacionalnoj razini, kako bi se potaknuo razvoj malih i srednjih poduzeća.
"Mi, socijalisti i demokrati, radit ćemo na tekstu u Europskom parlamentu i očekujemo konstruktivan dijalog s državama članicama u Vijeću te blisku suradnju s Europskom komisijom. Potrudit ćemo se osigurati dovoljnu potporu, kao i povećana privatna i javna ulaganja za naše inovatore, istraživače i poduzeća, stavljajući mala i srednja poduzeća na prvo mjesto. Visoka tehnologija ne smije biti privilegija velikim tvrtkama – ona se mora smatrati alatom za stvaranje više radnih mjesta i za dobrobit svih u Europi", poručio je Nica.
Klub zastupnika Zelenih/EFA-e smatra kako planovi Komisije u sklopu predloženog zakona o čipovima ne zadovoljavaju ciljeve Zelenog plana, a kritiziraju i kontrolu izvoza proizvoda koja se nije pokazala kao odgovor na aktualnu krizu.
"Nacrt zakona o poluvodičima predviđa sustav certificiranja kako bi se osigurali ekološki prihvatljivi, pouzdani i sigurni čipovi, također uzimajući u obzir dizajn i standardizaciju. Nažalost, planovi Komisije daleko su ispod zahtjeva Zelenog plana EU-a i klimatske krize. Aspekt kružnog gospodarstva, ponovna uporaba čipova i njihovih sirovina nedovoljno su naglašeni u prijedlogu zakona, iako se nalaze u srži održivog i otpornog jedinstvenog tržišta", poručila je europarlamentarka Anna Cavazzini, predsjednica Odbora EP za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
S druge strane, liberali iz grupe Renew Europe svesrdno pozdravljaju prijedlog zakona o čipovima i vjeruju da će ova strategija staviti EU na vodeći položaj u utrci, podržavajući kvalitetna radna mjesta i ulaganja u istraživanje i razvoj.
"Ne smijemo propustiti globalnu utrku za mikročipovima. Ako želimo da digitalna i zelena tranzicija postane stvarnost u EU, moramo učiniti sve da naše industrije rade bez ikakvih poremećaja uzrokovanih ovisnošću o trećim zemljama i globalnim nestašicama, poručila je češka zastupnica u Europskom parlamentu Martina Dlabajova.
Najveća politička skupina u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka, podržala je inicijativu Komisije, ističući kako će ovaj strateški prijedlog pomoći europskoj industriji poluvodiča da postane strateški autonomna.
"Ovaj Zakon može biti sjajan primjer europske industrijske politike: temelji se na znanstvenoj izvrsnosti, povezujući istraživanje i inovacije kroz ciljanu javno-privatnu suradnju, nadograđujući snagu jedinstvenog tržišta, uz korištenje ciljanih mjera za rješavanje specifičnih nedostataka. Da bi se sve ovo postiglo, potrebna je temeljita analiza i stoga nam je žao što ne postoji procjena utjecaja za ovaj zakon", poručio je Christian Ehler, glasnogovornik EPP grupe za industriju, istraživanje i energiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....