EUROPSKA UNIJA

Rastu investicije u informacijske tehnologije i zdravstvo, a sve se manje ulaže u automobile i vojsku

Pandemija je teško pogodila tradicionalne industrije, kao što su automobilska (–4,3 %), zrakoplovno-svemirska i obrambena (–17 %).

Ilustracija

 John Voos/Alamy/Alamy/Profimedia

Unatoč pandemiji, poduzeća u EU povećala su ulaganja u istraživanje i razvoj u sektorima informacijskih i komunikacijskih tehnologija(IKT) i zdravstva.

S druge strane, po prvi put u posljednjih deset godina ukupno se ulaganje europskih poduzeća u istraživanje i razvoj smanjilo, uglavnom zbog slabljenja istraživanja i razvoja u automobilskom, zrakoplovno-svemirskom i obrambenom sektoru.

Godišnja ljestvica rezultata ulaganja u R&D otkriva kako su tvrtke sa sjedištem u Europi tijekom 2020. povećale ulaganja u sektorima zdravstva (10,3%) i usluga IKT-a (7,2%).

Međutim, i dalje je to puno manje nego u SAD-u i Kini.

Primjerice, tijekom krize uzrokovane koronavirusom poduzeća sa sjedištem u SAD-u su povećala svoja ulaganja u istraživanje i razvoj u sektor zdravstva za 18 posto, usluga IKT-a gotovo 13 posto i proizvodima IKT-a devet posto.

Kina je pak povećala ulaganja u usluge IKT-a za čak 21 posto, proizvode IKT- 11,5 posto i u sektor zdravstva gotovo 31 posto.

Također, poduzeća iz EU-a smanjila su svoja ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj za 2,2 posto, za razliku od američkih i kineskih, koja u tom području bilježe rast od devet, odnosno 18 posto.

Iako je pandemija potaknula nagli globalni rast sektora usluga IKT-a i zdravstva, teško je pogodila tradicionalne industrije, kao što su automobilska (–4,3 %), zrakoplovno-svemirska i obrambena (–17 %).

Upravo poduzeća u automobilskoj industriji imaju najznačajniju ulogu kada je riječ o ulaganjima u istraživanje i razvoj u EU-u i stoga su utjecala na njihov ukupni pad. Bez obzira na to, od 2500 najvećih ulagača u istraživanje i razvoj, među prvih 50 u svijetu nalazi se 14 poduzeća iz EU-a.

Ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj diljem svijeta nastavila su rasti jedanaestu godinu zaredom, i to za šest posto.

Nasuprot tomu kapitalni rashodi, neto prodaja i operativna dobit 2020. godine bilježe znatan pad.

Općenito pozitivno kretanje ulaganja u istraživanje i razvoj upućuje na to da su poduzeća usmjerena na budućnost i da se održavanjem ili povećanjem tih ulaganja pripremaju za oporavak, unatoč padu prihoda i prinudnom rezanju drugih troškova, ističe se u priopćenju.

Važnost IKT-a, zdravstvene i automobilske industrije za globalnu konkurentnost istraživanja i razvoja vidljiva je iz činjenice da su se istraživanja i razvoj tih triju sektora od 2010. ukupno više nego udvostručili, a u slučaju usluga IKT-a čak i utrostručili.

Sektor IKT-a inače kontinuirano prednjači kada je riječ o rezultatima ulaganja, što ukazuje na sve veću digitalizaciju. Tako su u 2020. prvih pet mjesta na ljestvici zauzimala poduzeća u digitalnom sektoru.

Što se tiče zemalja, najveći pad ulaganja u R&D bilježi Francuska, Italija i Finska, ponajviše zbog lošijih učinaka tvrtki kao što su Renault, Peugeot, Sanofi i Nokia.

Njemačka, najveći R&D investitor u EU, bilježi tek mali pad istraživanja i razvoja (-0,3%), ponajviše zbog ravnoteže između snažnog učinak zdravstvenih i IKT tvrtki i smanjenja učinka automobilskih tvrtki.

Ostalo zemlje u EU čije su tvrtke pokazale pozitivan rast su Danska (zahvaljujući farmaceutskog kompaniji Novo Nordisk), Belgija (proizvođač lijekova UCB) i Austrija (tehnološka kompanija AMS).

Godišnja ljestvica rezultata slaže se prema podacima preuzetih iz najnovijih objavljenih financijskih izvještaja 2500 poduzeća diljem svijeta koja su najviše ulagala u istraživanje i razvoj, na temelju kojih se provodi analiza njihove uspješnosti u smislu gospodarskih rezultata i inovacija.

Prema podacima Državnog zavoda, Hrvatska je u 2020. uložila u istraživanje i razvoj 4,7 milijarde kuna, odnosno 1,27 posto BDP-a. To je puno manje od prosjeka EU-a koji iznosi 2,3 posto.

Inače, Europski parlament je u svibnju usvojio novi sedmogodišnji program ulaganja u istraživanje i razvoj u iznosu od 7,5 milijardi eura. Suočeni sa smanjenjem proračuna, zastupnici su osigurali ključne izmjene zakona, dajući Parlamentu veći utjecaj na način na koji se novac troši i dopuštajući trećim zemljama da budu "djelomično" povezane s programom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2022 21:10