Primjena umjetne inteligencije i velikih podataka transformirat će cestovni promet u EU

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje zbog cestovnih prometnih nesreća smrtno strada oko 1,35 milijuna ljudi, a između 20 i 50 milijuna pretrpi ozljede koje nerijetko rezultiraju invaliditetom.

Europska unija ima za cilj do 2050. godine smanjiti smrtnost na cestama na nulu, a do 2030. prepoloviti broj smrtnih i ozbiljnih ozljeda.

Kako bi ostvarila te ciljeve, EU je krenula u iskorištavanje novih tehnologija koje omogućuju sigurniji i održiviji cestovni promet.

Umjetna inteligencija u tome može pomoći na različite načine, uključujući bolje prikupljanje i analizu podataka o sudaru, poboljšanje cestovne infrastrukture, povećanje učinkovitosti odgovora nakon sudara i poticanje inovacija u regulatornim okvirima.

Europski parlament već nekoliko godina ukazuje na važnost razvoja prometnog sektora i umjetne inteligencije, a europarlamentarci se zalažu za usklađivanje pravila radi poboljšanja prekograničnog razvoja povezanih i autonomnih vozila.

Ovog su tjedna članovi Posebnog odbora Europskog parlamenta AIDA i Odbora TRAN održali zajedničko saslušanje kako bi još jednom ukazali na važnost povezivanja umjetne inteligencije i transporta.

U dva panela predstavnici akademske zajednice, privatnog sektora i civilnog društva podijelili su svoja mišljenja o dugoročnom utjecaju umjetne inteligencije na načine prijevoza i mobilnost. Rasprava je obuhvatila i prometnu politiku EU-a s posebnom pažnjom na smanjenje rizika.

Znanstvenica Nadina Iacob iz briselskog think tanka za europske politike CEPS istaknula je kako potpuno autonomna vozila u narednom desetljeću još neće biti tako česta pojava na cesti, ali da zato to vrijeme treba iskoristiti kako bi se uredila legislativa.

"U procesu donošenja politike na umu treba imati mogućnosti, ali i rizike koje dolaze s razvojem autonomnih automobila", kazala je Iacob, "Mogućnosti uključuju širok raspon potencijalnih usluga temeljenih na podacima i novim tehnologijama. Veliki podaci i umjetna inteligencija mogu poboljšati upravljanje prometom i inteligentne transportne sustave što dovodi do povećanja učinkovitosti i optimizacije rada. AI i aplikacije temeljene na podacima također mogu povećati učinkovitost održavanja i popravljanja transportne infrastrukture i pridonijeti ostvarenju ciljeva kao što su pametna mobilnost i pametni gradovi".

Iacob savjetuje jačanje pravila o odgovornosti, interoperabilnost i potrebe za ograničavanjem strateških prepreka na tržištu.

"Trebaju nam jasna i transparentna pravila za pristup podacima koji će naposljetku dovesti do inovativnih usluga. Kvaliteta podataka je ključna, potrebno je promicati zajedničke standarde, olakšati razmjenu podataka i osigurati da se podaci iz više izvora mogu kombinirati kako bi se omogućile nove aplikacije", dodaje znanstvenica iz CEPS-a.

Švedski zastupnik Jörgen Warborn (EPP) upozorava da Parlament ne smije dodatno usporiti razvoj startupova složenim pravilima.

"Pravne nesigurnosti i složeni propisi među najvećim su preprekama koje digitalni startupi moraju savladati prije nego što postanu uspješni. Opterećenje birokracije i nefleksibilne javne agencije prečesto prisiljavaju startupove da se presele preko Atlantika. To se mora brzo promijeniti. Umjetna inteligencija može spasiti živote i zato se moramo pobrinuti da se AI zauvijek razvija i primijeni ovdje u EU", izjavio je Warborn.

Eurozastupnica Tilly Metz (Zeleni/EFA) upozorava kolege da u entuzijazmu za automatizacijom ne zaborave širu sliku.

"Autonomni automobili imaju stvarni potencijal za poboljšanje sigurnosti na cestama, što je sjajno jer želimo izbjeći smrt i ozbiljne ozljede na cestama. No, automatizirana vozila također predstavljaju nove rizike, posebno kada se koriste u mješovitom prometu i u interakciji s konvencionalnim vozilima i ostalim sudionicima u prometu poput biciklista, pješaka i motociklista. Moramo osigurati da su vozila potpuno sigurna za vozače i druge ljude u prometu. Potrebno je više istraživanja i razvoja kako bismo poboljšali sigurnost u cestovnom prometu", kazala je Metz.

Direktorica istraživačkog laboratorija AImageLab na Sveučilištu u Modeni, Rita Cucchiara, is tiče kako u Europi trenutačno postoji sva tehnologija koja je potrebna da bi se poboljšala kvaliteta i sigurnost prometa, ali nedostaje ulaganja.

"Organiziranje prikupljanja 3D podataka o svim cestama u EU zahtijeva velika ulaganja i moramo napraviti projekte koji su skalabilni u cijeloj Uniji, a ne samo u jednom području EU-a. Najveći rizik koji postoji je ako pustimo da se sve radi u SAD-u. Moramo imati politiku podataka, osigurati transparentne odluke, privatnost podataka o mobilnosti i analizu vrednovanje poslovanja", ističe Cucchiara.

Glanva tajnica Europske federacija radnika u prometu Livia Spera smatra kako Komisijin prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji nije dovoljan te da bi regulatori trebali jamčiti da se sustavi umjetne inteligencije razvijaju pod zakonodavnom kontrolom.

"Trenutnim etičkim smjernicama nedostaje dosljednosti. Kodeksi ponašanja su dobrovoljni i samoregulativni, te nisu pravno obvezujući. Primjećujemo nedostatak praćenja i nepostojanje mehanizama provedbe, kao i ograničenu sposobnost procjene uspjeha/neuspjeha i provedbe", ističe Spera, "Diskurs o povjerenju pogrešno shvaća i lažno predstavlja zabrinutost radnika i sindikata oko umjetne inteligencije. Mi zagovaramo načelo opreza, a ne načelo inovacije".

Izvjestiteljica Parlamenta za sigurnost na cestama EU-a, Elena Kountoura, slaže se kako je potrebno harmonizirati okvir kako bi osigurali sigurnost za sve u prometu.

"Pitanje je kako uopće potpuno i djelomično automatizirana vozila komuniciraju s ostalim vozilima i može li se to ostvariti na siguran i odgovoran način. U centru grada je to vrlo opasno i umjetna inteligencija postaje sve složenija i etička dilema. Autonomna vozila također će imati veliki utjecaj na transportni sektor i na radna mjesta. To su sve pitanja oko kojih se trebamo uskladiti", kazala je Kountoura.