Prilagodba na klimatske promjene utjecat će na svakog pojedinca, a zelene tranzicije nema bez socijalne

Hana Huzjak iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Lidija Pavić-Rogošić članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i direktorica Održivog razvoja zajednice (ODRAZ), Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar i Tin Bašić, urednik portala Zgradonačelnik.hr sudjelovali su na panelu o Europskom zelenom planu koji je organiziran u sklopu Fažana Media festa.

Glavni partner tog međunarodnog novinarskog festivala koji treću godinu zaredom organizira Centar za istraživačko novinarstvo je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj koji je za novinare više hrvatskih redakcija organizirao seminar s više EU tema poput digitalne i zelene tranzicije.

Hana Huzjak predstavila je što sve obuhvaća klimatski paket Fit for 55, koji je Europska komisija donijela sredinom srpnja objedinvši niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

“Prvi put imamo dva obvezujuća cilja postati klimatski neutralan kontinent i smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto. Kako to ostvariti i to na najprihvatljiviji i najpravedniji način? To će tražiti potpunu transformaciju gospodarstva i društva. Paket pokriva 13 zakonodavnih aktata, pet postojećih i 5 novih inicijativa”, naglasila je Huzjak.

Na panelu je rečeno i kako emisije u prometu nisu padale već rasle, te je promet glavni uzrok onečišćenja. Također, zgradarstvo je najveći potrošač električne energije.

Dražen Jakšić je istaknuo kako je izvor energije ključni aspekt koji može doprinijeti postizanju cilja klimatski neutralne Europe. U Hrvatskoj je znatan udio korištenja obnovljivih izvora energije, najviše zahvaljujući udjelu hidroelektrana u proizvodnji električne energije, imamo i snažan razvoj vjetroelektrana ali treba ubrzati korištenje energije sunca.

Izazov je, kazao je, i zgradarstvo, a u prometu će trebati prijeći na korištenje vodika i drugih alternativnih goriva.
“Izazovi su tehnički, ali i financijski. Trebamo pomiriti i ciljeve zaštite okoliša, moramo paziti na lokacije vjetro i solarnih elektrana”, kazao je Jakšić.

Lidija Pavić-Rogošić je naglasila kako se ne možemo pohvaliti da dobro stojimo kad je riječ energetskom siromaštvu. Čak 17,5 posto hrvatskih građana u 2018. godini nije moglo platiti režije na vrijeme. Na razini Europske unije taj prosjek je 6,6 posto.
“Nema povezanosti između energetskih i socijalnih mjera” kazala je također.

Tin Bašić kazao je da gdje god živjeli postoji neki problem, bilo sa susjedom, održavanjem zgrade, uvođenjem lifta...
“Kad me pitate što je problem u zgradarstvu rekao bih nažalost sve. Zgradarstvo jedan je od najvećih potrošača energije i emitera. U zgradama postoji energetska obnova, ali velik problem je zakonodavni okvir, edukacija i znanje suvlasnika, cijene na tržištu, dokumentacija, tko će platiti, kada će platiti. Nema kontinuiteta, ne znate kad će se neki EU natječaj raspisati, sve ide točkasto. Morate znate unaprijed raspored objave natječaja kako biste angažirali građevinsku operativu”, naglasio je Bašić.

Dodao je kako je energetskoj obnovi zgrada bitna uloga stanoupravitelja, predstavnika suvlasnika i samih suvlasnika koji trebaju reći: “život će nam biti bolji i u konačnici ćemo platiti manje”.

Kako će se financirati energetska tranzicija? U tome bi građanima značajnu pomoć trebala stići iz novog socijalnog fonda za klimu koji starta 2025. godine. Države članice podnose svoje planove, a isplate će ovisiti o ispunjenju određenih etapa,

Dražen Jakšić istaknuo je i potrebu edukacije o zgradama gotovo nulte energije (nZEB). U Energetskom institutu Hrvoje Požar provode projekt kroz koji žele provesti edukaciju kako obnavljati i graditi zgrade prema tom standardu.

Kad je riječ o prometu, a u Europskoj godini željeznice, Lidija Pavić-Rogošić kazala je kako smo zapustili željeznicu.
“Čini se da će se sada nešto pokrenuti, nažalost linije se ukidaju iako postoji interes. Predstoji nam više pažnje posvetiti nemotoriziranim oblicima prijevoza. Govori se dosta i o biciklizmu ali ne postoji mreža. Na tome treba raditi”, naglasila je dodajući i kako treba djelovati na globalnoj razini jer kad automobili iz Europe odu na istok, i dalje ostaje problem zagađenja u prometu.

U zaključnim poruka panela Tin Bašić je istaknuo kako je najvažnije da svatko mora osvijestiti u prostoru gdje živi i kako živi. “Nijedan problem nije neriješiv”, poručio je Bašić.

“Prilagodba na klimatske promjene je neizbježna, to će imati utjecaj ne samo na energetski sektor već i svakog pojedinca. Ta je tema u fokusu i opstanak čovječanstva mora biti u fokusu. Nitko ne može preko noći to promijeniti”, kazao je Jakšić.

Lidija Pavić-Rogošić istaknula je kako zelene tranzicije nema bez socijalne tranzicije.
“Nedostaje nam suradnja među sektorima i transporentno donošenje odluka, kao i uključivanje svih dionika. Često ne konzultiramo one kojih se to tiče pa onda ta rjšenja ne svima odgovaraju. Potrebna je i kontiuirana edukacija. Ništa se neće promijeniti ako mijenjamo politike svako malo”, kazala je Pavić-Rogošić.

Hana Huzjak je kazala kako ciljevi jesu ambiciozni ali nisu nemogući.
“Imamo ciljeve i novac koji će biti na raspolaganju iz različitih izvora. Idemo raditi zajedno i pravedno. Svi ćemo biti uključeni u tranziciju, od država i gospodarstva do građana”, zaključila je Huzjak.