Previše Europljana umire od raka. EU parlamentarci namjeravaju tome stati na kraj

Porazne su činjenice da u Europi svake godine od raka umre 1,3 milijuna ljudi, među kojima je 6000 djece i mladih. U Europi živi manje od 10 posto svjetskog stanovništva, ali je četvrtina svih slučajeva raka u svijetu zabilježena na tom području. Rak je također drugi vodeći uzrok smrti u Europi, nakon kardiovaskularnih bolesti.

Istodobno, otprilike 40 posto slučajeva raka u Uniji može se spriječiti, budući da je prevencija učinkovitija od bilo kakvog liječenja, kao i najisplativija dugoročna strategija kontrole raka. U izvješću o kojem su zastupnici Europskog parlamenta raspravljali na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, ističe se kako su za učinkovitu prevenciju potrebne koordinirane mjere usmjerene na odrednice zdravlja povezane s ponašanjem, kao i biološke, okolišne, socioekonomske i komercijalne odrednice zdravlja.

Zbog toga su EU parlamentarci pozvali Komisiju i države članice da u sve relevantne politike uključe kampanje za podizanje javne svijesti o prevenciji raka, povećaju financiranje za znanstveno istraživanje uzrokâ raka te učinkovitosti i provedbe preventivnih mjera te da osmisle i provedu djelotvorne preventivne mjere na nacionalnoj razini i razini EU-a, koje se temelje na neovisnim znanstvenim stručnim znanjima, najboljim praksama i stečenom iskustvu te kliničkim smjernicama.

U rezoluciji Posebnog odbora EP-a za borbu protiv raka (BECA) ističe se i kako je rak primjer socijalne nepravde i nejednakosti u području zdravstvene skrbi, jer su razlike u stopama preživljavanja raka između država članica EU-a veće od 25 posto. Građani EU-a suočavaju se s nejednakostima u prevenciji, nemaju jednaku zaštitu od čimbenika rizika te nisu jednako informirani o zdravim ponašanjima niti osposobljeni da prepoznaju dezinformacije. Stoga je važno, ističu EU zastupnici, da Komisija i države članice promiču zdravstvenu pismenost o riziku za rak, kao i digitalnu pismenost koja je s njom povezana, da razvijaju edukativne alate za prevenciju te da podrže uspostavu platformi i aplikacija za e-učenje, a posebnu pozornost posvete osobama u nepovoljnom položaju, ranjivim i socijalno isključenim osobama te marginaliziranim osobama.

Europarlamentarci također zagovaraju razvoj digitalnog zdravstvenog komunikacijskog kanala za praćenje simptoma na daljinu i osiguravanje kontinuiranog liječenja raka u izvanbolničkoj skrb te pozivaju na to da se upotrebom telemedicine i skrbi na daljinu te njihovom integracijom u zdravstveni sustav zajamči trajan pristup medicinskom savjetovanju, psihosocijalnim uslugama i kontaktu između pacijenta i zdravstvenih stručnjaka.

Član odbora BECA, Tomislav Sokol, kroz više od 160 amandmana, od kojih su gotovo svi prihvaćeni, snažno se zauzeo za najmlađe onkološke pacijente, za pokretanje zajedničke nabave skupih lijekova i snažniju suradnju država članica u liječenju rijetkih oboljenja raka, čime će se omogućiti lakše, kvalitetnije i dostupnije liječenje raka.

Sokol je podsjetio da je borba protiv raka jedan od ključnih problema građana te da je Europska komisija prije točno godinu dana objavila europski plan za borbu protiv raka. U okviru tog plana razmatraju se sve faze povezane s tom bolešću, od prevencije do kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i osoba koje su ga preživjele, a poseban je naglasak stavljen na mjere koje obuhvaćaju nekoliko područja politika. Europski plan za borbu protiv raka bit će popraćen mjerama koje obuhvaćaju različita područja politika, od zapošljavanja, obrazovanja, socijalne politike i jednakosti, preko marketinga, poljoprivrede, energetike, okoliša i klime do prometa, kohezijske politike i oporezivanja.

"Ako propustimo odlučno djelovati, u Europskoj uniji će se do 2035. broj umrlih od raka povećati za više od 24 posto te će on postati glavni uzrok smrti. Krajnji je trenutak za radikalnu i sveobuhvatnu akciju, a donošenje Europskog plana za borbu protiv raka i osnivanje BECA odbora ključni su koraci u tom smjeru", upozorio je eurozastupnik Sokol.

Hrvatski zastupnik u EP-u objasnio je i što je cilj izvješća o jačanju Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji.

"Ovo izvješće sadrži niz konkretnih mjera. Njime se zalažemo za uspostavu jedinstvenog skupa pravila o naknadi troškova prekogranične zdravstvene zaštite, uključujući pravo na drugo mišljenje, kako bi se pojednostavnio i olakšao pristup liječenju i kliničkim ispitivanjima, naročito za pacijente koji boluju od rijetkih vrsta raka i djecu. Posebno je važno da se troškovi financiraju prije početka liječenja, da bi se izbjegla diskriminacija pacijenata s niskim primanjima, čime pokazujemo da nam je solidarnost na prvom mjestu", istaknuo je.

Kao član Odbora za regionalni razvoj (REGI), Sokol je također upozorio i na prednosti kohezijskih fondova za jačanje zdravstvene infrastrukture i na smanjenje razlika u kvaliteti liječenja diljem EU.

"Također, zajedničkom nabavom skupih lijekova želimo omogućiti da oni postanu dostupni svim građanima Unije, bez obzira na to gdje žive. Time šaljemo poruku da u Europskoj uniji ne smiju postojati građani prvog i drugog reda", istaknuo je Sokol, "Zalažem se za donošenje europskog zakonodavstva kojim ćemo na razini Unije zajamčiti 'pravo na zaborav' osoba koje su preživjele rak. Nitko ne smije biti diskriminiran i imati otežan pristup financijskim uslugama zato što je prebolio ovu bolest".

Zastupnica Sunčana Glavak također je naglasila da mjesto stanovanja ne smije biti uvjet za kvalitetno liječenje protiv raka.

"Gdje živiš ne smije dovoditi u pitanje hoćeš li živjeti. Kao zastupnici u Europskom parlamentu, moramo osigurati da borba protiv raka nije uvjetovana društvenim statusom ili granicama. Trebamo promovirati europski zajednički sustav nabave koji ove tretmane čini pristupačnijim za pacijente i naše zdravstvene sustave, promicati jednaki pristup lijekovima i potaknuti inovacije, kao što je to učinjeno s cjepivima protiv covid-19. Kako bi se osiguralo da je ciljano liječenje dostupno svim pacijentima, svaka država članica treba imati barem jedan specijalizirani centar za djecu i mlade koji boluju od raka“, poručila je.

Kroz rad u BECA odboru, zastupnica Glavak uložila je 150 amandmana u suradnji s kolegama te pet neovisnih amandmana.

"40 posto nas će se vjerojatno suočiti s rakom u nekoj fazi svog života, a gotovo svi već znamo nekoga tko se bori s njom ili je tu bitku izgubio. Ovo je jedan od naših najvažnijih dokumenata jer od života nema većih prioriteta", naglasila je zastupnica Glavak.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan dodala je kako izvještaj posebnu pozornost posvećuje promicanju zdrave prehrane, te poziva države članice da poreznim mjerama zdrave prehrambene izbore učine dostupnijima građanima. Osim toga, u svrhu smanjenja dječje pretilosti te povezanih bolesti poziva se države članice na ograničavanje oglašavanja prehrambenih proizvoda s visokim udjelom masti, soli i šećera djeci.

"Prevencija je najbolji lijek, učinkovitija od bilo koje terapije, jer štedi živote, živce, strah i suze", izjavila je Borzan, "Jedan od najvažnijih elemenata prevencije su zdrave životne navike, koji bih najbolje opisala izrazom 'uživati u svemu, pretjerivati ni u čemu'. Najčešći uzroci smrti u EU, srčane bolesti i rak, su dobrim dijelom uzrokovani nezdravom prehranom, pušenjem i alkoholom. Zato bilo koji suvisao plan protiv raka mora sadržavati mjere za suzbijanje tih pojava. Da nije tako, bilo bi kao da vatrogasci stoje pred kućom i čekaju da se zapali kako bi je počeli gasiti. Stoga posebno podržavam mjere za jednostavnije označavanje nutritivne vrijednosti hrane, koje će građanima olakšati zdraviji izbor, smatra hrvatska eurozastupnica.

Borba protiv raka je primjer socijalne nepravde i nejednakosti u području zdravstvene skrbi, jer su razlike u stopama preživljavanja raka između država članica EU-a veće od 25 posto.

"Razlike u pristupu terapijama, dijagnostici i skrbi među državama članicama su sramotno velike, kao da ne živimo u istoj Uniji. Nužno je da EU odlučno djeluje kako bi se te razlike smanjile", zaključila je Borzan.