DANI E-INFRASTRUKTURE

‘Pandemija je pokazala da digitalna rješenja ne mogu u potpunosti zamijeniti fizičke aktivnosti‘

Stručnjaci su na konferenciji raspravljali o digitalnoj transformaciji obrazovnog sustava

Konferencija Srce DEI 2022

 Screenshot/srce

U sklopu ovogodišnje stručne konferencije Srca "Dani e-infrastrukture" , održan je niz predavanja i panela na kojima su stručnjaci raspravljali o digitalnoj transformaciji obrazovnog sustava.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija istaknula je kako se u pandemiji pokazalo da digitalna rješenja ne mogu u potpunosti zamijeniti fizičke aktivnosti te da rješenje stoga treba tražiti u hibridnom pristupu. Pandemija je također ukazala i na to da digitalna transformacija više nije izbor za hrvatska sveučilišta, već nužnost.

"Prepoznali smo prednosti digitalne transformacije, poput brze razmjene ideja i sadržaja neovisno o udaljenosti, razvoja kompetencija za budućnost te inovativnih metoda poučavanja. Međutim, alate kojima se služimo sada trebamo unaprijediti i otkloniti nejednakosti u pristupu", izjavila je Prijić-Samaržija.

Novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je da je potres otvorio i drugu bitnu temu, a to je način je na koji akademska zajednica uz pomoć novih, digitalnih tehnologija može prenijeti znanje na gospodarstvo.

"Podaci koji su javno dostupni mogu biti i opasni. U roku tjedan dana od potresa u Zagrebu, Građevinski fakultet je stvorio bazu uz pomoć platforme koju je izradilo Srce i na osnovu čega je tehnička struka stvorila bazu koja je vrijedila 11 milijardi eura. Postojao je veliki pritisak zašto ta baza nije javno dostupna tako da svatko može u bilo kojem trenutku vidjeti čiji je stan ili kuća oštećena. No, u toj bazi postojali su podaci koje su neki mogli zloupotrijebiti i zato je bila dostupna samo određenom dijelu ljudi. Time se otvorilo pitanje kako država može konkretno upravljati takvim podacima, koji su dobiveni rezultatom volontera", izjavio je Lakušić.

Na Forumu čelnika ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja sudjelovao je i ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, koji je podsjetio da je u okviru NPOO predviđeno 630 milijuna kuna za informatizaciju visokog obrazovanja.

"Fokus će biti na razvoju mrežne infrastrukture, uz naglasak da ostvarimo da svi imaju iste predispozicije na području Hrvatske što se tiče dostupnosti mrežne infrastrukture. U tom cilj smo već krenuli s mjerenjem digitalne zrelosti visokih učilišta. Druga sastavnica NPOO će biti opremanje i to u smislu izgradnje kapaciteta visokih učilišta da izrađuju digitalne nastavne sadržaje. I treća sastavnica je edukacija u kojem je naglasak na izgradnji cenatra kompetencije u suradnji s visokim učilištima".

Na to se nadovezao ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu Ivan Marić koji je rekao das e sredstva koja će doći kroz NPOO trebaju dodati na ostale investicije.

"To su primarno projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) i projekt e-sveučilišta. Bitna je sinergija i ona se vidi kroz ta dva projekta", naglasio je Marić.

HR-ZOO je osmišljen kao zajednička infrastruktura za potrebe modernog obrazovanja i međunarodno relevantnih istraživanja te instrument integracije u europski istraživački prostor i europski prostor visokog obrazovanja. Omogućuje usluge virtualnih računalnih i spremišnih resursa na načelu računarstva u oblaku, resurse grida, računalne resurse visokih performansi, velike spremišne kapacitete te povezivanje s europskim e-infrastrukturama. Osim povezivanja s visokim učilištima, e-infrastruktura je omogućila i bolju suradnju s poslovnim sektorom.

Jedna od tema penala bila je i očekivanja te potencijali što ih ustanove imaju u području informacijskih tehnologija, kako gledaju na nužnost rješavanja organizacijskih pitanja vezanih uz uspješnu digitalnu transformaciju i njezinu implementaciju na visokim učilištima i institutima odnosno na primjenu naprednih tehnologija i digitalnih usluga u znanosti i obrazovanju. Istaknuto je kako danas diploma s fakulteta postaje manje važna od prekvalifikacija i dokvalifikacija koje nude kompanije i privatne platforme. Najbolji primjer za to je Google koji nudi niz naprednih tečajeva za one zainteresirane za dobro plaćene poslove u tehnološkom sektoru.

"Digitalna transformacija u obrazovanju je već počela. Moramo biti mudri, prepoznati izazove i probati se prilagoditi. Suradnja i sinergija je uvijek rješenje. Ne smijemo inzistirati na kompetitivnim nego suradničkim rješenjima. Digitalna transformacija i ulaganje nije trošak, nego rješenje", poručila je Prijić-Samardžija.

Dodajmo kako je Europski parlament u lipnju prošle godine donio rezoluciju o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja u kojem je istaknuto kako se uporaba digitalnih tehnologija nikada ne smije smatrati mjerom za uštedu troškova te da sloboda učitelja i nastavnika da odaberu najbolju kombinaciju nastavnih metoda i sadržaja treba ostati od ključne važnosti u obrazovnom procesu. Eurozastupnici su pozvali Komisiju i države članice da stvore sinergije među sveučilištima s pomoću europske internetske sveučilišne platforme za raznovrsne i višejezične nastavne sadržaje i programe koji će biti dostupni u cijeloj Europi na daljinu i preko interneta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2022 23:56