Europska komisija predstavila je odboru Europskog parlamenta za unutarnje tržište novi prijedlog zakona o transparentnosti u političkom oglašavanju. Predložena pravila dio su paketa mjera kojeg je Komisija predstavila u studenom 2021., a tiču se demokracije i političkih izbora.
Konkretno, Bruxelles želi uskoro uvesti obvezu da svaki politički oglas koji se pojavljuje u medijima, a posebno na internetu, bude jasno označen kao takav i uključuje informacije poput toga tko ga je platio i koliko.
"Nedavni skandali poput Cambridge Analytica su nas otrijeznili. Shvatili smo da digitalna transformacija uvelike utječe na to kako građani dobivaju informacije o političkim pitanjima, kako se političke kampanje provode i na koji način se događa demokratsko sudjelovanje. Naša istraživanja pokazala su da političko oglašavanje trenutačno kontroliraju države članice tako da imamo fragmentirano zakonodavstvo, što je loše za one koji žele nuditi ili pristupiti uslugama na jedinstvenom tržištu. Osim toga, dosadašnji zakoni su više usredotočeni na tradicionalne medije poput televizije i novina, iako trendovi pokazuju da se sve više političkih protagonista oglašava na internetu. Imamo rupe u zakonu. Ova uredba riješit će rizike vezane uz nove tehnologije, koje se koriste u ciljanju i amplifikaciji političkih poruka", izjavila je u ime Komisije Ana Gallego Torres, glavna direktorica glavne uprave za pravosuđe i potrošače.
Istraživanje Eurobarometra objavljeno u ožujku 2021. pokazalo je da je gotovo četiri od deset Europljana bilo izloženo sadržaju za koji nisu mogli lako odrediti da je politička reklama.
Nova pravila trebala bi stvoriti sigurnije okruženje za potrošače jer uključuju mjere koje se odnose na korištenje tehnika ciljanja i pojačavanja političkog oglasa.
Uredba o političkom oglašavanja uvela bi obvezu da se u političke oglase uključe jasne informacije na temelju čega je određena osoba ciljana, odnosno zašto se njoj pokazuje određeni oglas. Također bi trebalo postalo obvezno objaviti koje su skupine pojedinaca ciljane, na temelju kojih kriterija i kojim alatima ili metodama pojačavanja.
Korištenje osjetljivih osobnih podataka poput etničkog podrijetla, vjerskih uvjerenja ili seksualne orijentacije bit će zabranjeno.
Tehnike ciljanja bit će dopuštene samo nakon izričitog pristanka osobe, odnosno samo u kontekstu legitimnih aktivnosti zaklada, udruženja i neprofitnih tijela s političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljevima ako takva tijela ciljaju vlastite članove.
Što se tiče toga tko će sve trebati primjenjivati nova pravila, Komisija se usredotočila na političke protagoniste i aktere uključene u proizvodni lanac oglašavanja, uključujući internetske platforme, PR tvrtke, političare, političke stranke te influencere i blogere koji dobivaju naknadu za prenošenje i širenje političkih poruka.
Države članice morat će uvesti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće novčane kazne za kršenje pravila o transparentnosti političkog oglašavanja. Korištenje osobnih podataka u političkom ciljanju i pojačavanju nadzirat će nacionalna tijela za zaštitu podataka, koja će također imati ovlasti za izricanje novčanih kazni u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka. Tvrtke koje krše pravila suočavaju se s kaznom do pet posto prihoda.
Europarlamentarci su u prvoj debati s Komisijom u načelu bili zadovoljni prijedlogom, uz nekoliko zamjerki.
Socijaldemokratkinja Maria Manuel Leitão Marques razočarana je "nedostatkom ambicije" Komisije da se pozabavi političkim mikrociljanjem.
"Ovo je šećerna vodica umjesto pravog snažnog lijeka za bolest koja nas pogađa. Što će biti rješenje za ovu istu dijagnozu koja je danas dala Komisija? Ova uredba neće riješiti probleme vezane uz političku manipulaciju. Zašto se ne uvedu ograničenja na mikrociljanje?", zanimalo je portugalsku zastupnicu.
Europarlamentarka Alexandra Geese (Zeleni/EFA) prijedlog Komisije također smatra nedovoljnim u rješavanju aktualnih izazova za demokracije.
"Moramo spasiti naše demokracije od laži i mržnje, to je pravi problem. Ali, ova uredba ima dvije velike rupe. Prvo, ne bavi se političkim mikrociljanjem koje je velika prijetnja europskoj demokraciji. Kada samo mala skupina ljudi vidi određenu političku poruku, to jako olakšava širenje dezinformacija i laži. Te poruke vide ljudi koji su ranjivi za tako nešto i ne postoji debata u kojoj se laži mogu razotkriti. Drugo, problem je što ovdje ne govorimo o individualnom pristupu. Nije stvar u tome hoće li netko primiti određene oglase ili ne. Ovdje govorimo o kolektivnom dobru jer se politika tiče demokracije i donošenja kolektivnih odluka. Također, zar se Komisija ne boji da će davanjem izuzecima korištenja tehnika ciljanja zapravo ohrabriti ekstremiste i teoretičare zavjera? Znamo da na internetu postoje ekstremističke organizacije koje su u redovnom kontaktu sa svojim članovima. Postoji opasnost da će sada one biti ohrabrene širiti svoje ekstremističke stavove", smatra Geese.
Inače, prijedlog o transparentnosti i ciljanju političkih poruka nadopunjuje Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jer uspostavlja posebna pravila za političko oglašavanje, nadovezujući se na opća horizontalna pravila navedena u DSA.
Cilj je da nova pravila o političkom oglašavanju stupe na snagu prije sljedećih europskih izbora 2024. godine.
