U sklopu Konferencije o budućnosti Europe sudjelovala sam na Panelu 1 koji se sastoji od triju tematskih blokova, a to su snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta; obrazovanje, kultura, mladi i sport te digitalna transformacija, kazuje nam 25- godišnja Martina Zvonar, sudionica europskih panela građanki i građana. Martina živi u Donjoj Kupčini u Općini Pisarovina. Ove godine u rujnu diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti i zaposlena je.
Organizirana su četiri panela, svaki uključuje 200 građana. Članovi su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. U svakom panelu postoji jednak broj muškaraca i žena te proporcionalna zastupljenost Europljana iz urbanih i ruralnih područja. Trećina članova su mladi u dobi od 16 do 25 godina. Prvi panel je posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama.
Govoreći o radu na panelima, kazuje kako se taj rad sastoji od plenarnih sjednica, na kojima su prisutni svi sudionici, i rada u podskupinama u kojima sudjeluje od 12 do 14 sudionika, odnosno građana i građanki iz 4-5 država članica.
- U rujnu, u Strasbourgu, ali i u studenom na drugoj sjednici koja se je održala online prvo smo slušali stručnjake i stručnjakinje koji su iznijeli pregled najvažnijih aspekata koji se odnose na temu panela, kao i glavnih aktualnih i budućih izazova za EU. Nakon dobivenih relevantnih informacija radili smo u podskupinama. Svaka podskupina je dobila temu kojom se je trebala baviti te je bilo potrebno istaknuti sve ono što kao građani EU smatramo da treba promijeniti, popraviti ili poboljšati kako bi život svih građana EU bio bolji – pojašnjava Martina.
Tijekom prve dvije sjednice, kazuje nadalje, imala je priliku sudjelovati u dva tematska panela, u Strasbourgu je bila u podskupini koja je bila usmjerena na snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta, a na online sjednici sudjelovala je u podskupini koja je bila usmjerena na digitalnu transformaciju, točnije na zaštitu podataka.
- Još se treba održati i posljednja sjednica na kojoj će se dodatno razraditi preporuke te će se glasovati o njima. Meni je osobno najvažnije da dođemo do konkretnih preporuka koje su provedive te koje će doprinijeti kvaliteti života građana EU – kaže Martina Zvonar na upit što joj u cijeloj ovoj priči najvažnije.
Pitali smo i očekuje li da će prijedlozi i ideje koje građani iznose zaživjeti.
- Očekujem da će se saslušati glas građana, što je i bit ovih panela, te da će prijedlozi i ideje građana zaživjeti, odnosno da će se provesti kroz određeno vrijeme. Za neke ideje i preporuke bit će potrebno dulje razdoblje, ali ih je potrebno istaknuti kako bi se što prije krenulo raditi na njima – ističe Martina.
Kad govori o tome kakvu Europi u budućnosti, posebice u svjetlu tema s panela na kojem sudjeluje, naglašava kako Europa u budućnosti treba biti orijentirana na digitalnu transformaciju, odnosno na prilagođavanje sve naprednijim trendovima.
- U tu svrhu važno je poticanje obrazovanja u državama članicama za stjecanje potrebnog znanja i kvalifikacija u skladu s time. Također važno je i poticanje snažnog gospodarstva, posebice sada s obzirom na uvjete s koronom, kako bi se osnažila i uzdigla privreda. U kontekstu mladih, budući da na njima svijet ostaje, vrlo važno je stvoriti nova radna mjesta te im omogućiti zapošljavanje – smatra naša sugovornica.
Naglašava također kako EU mora štititi svoja temeljna načela socijalne pravednosti i inkluzivnosti što se posebice odnosi na primanje novih država članica kojima će to biti put u bolju budućnost.
- Europu u budućnosti vidim kao bolju, pravedniju, ali ju i dalje vidim kao unificiranu jer je to jedini način na koji Europa može biti konkurentna u međunarodnim odnosima i da konačno zaživi načelo ujedinjenosti u različitosti i solidarnosti – zaključuje Martina Zvonar.
Recimo još kako je Konferencija o budućnosti Europe proces javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine Konferencije u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
Konferencija je pod nadležnošću triju institucija, koje predstavljaju predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije, koji djeluju u svojstvu zajedničkog predsjedništva.
