NATJECANJE

Ocean Hackathon pruža priliku za razvoj inovativnih ideja kroz izazove u zaštiti mora i oceana

U Splitu će timovi rješavati 7 predloženih izazova zasnovanih na idejama vezanim za očuvanje naših mora

Ljudskim djelovanjem potkopavaju se koristi koje pružaju oceani i mora

 John Wessels/AFP

Od 5. do 7. studenog u UNIST Tehnološkom parku u Splitu održat će se 48-satno natjecanje Ocean Hackathon tijekom kojeg timovi imaju jedinstvenu priliku za razvoj inovativnih ideja koristeći digitalne podatke povezane s morem i priobalnim područjem. Cilj natjecanja je, kako poručuju sa Sveučilišta u Splitu, razvoj novih proizvoda i usluga, testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima.

Sa splitskog Sveučilišta izvijestili su i kako će se ovo šesto izdanje Ocean Hackathona istovremeno odvijati u 14 gradova diljem Europe i svijeta, među kojima je i Split. Sveučilište u Splitu rado se, ističu, uključilo u organizaciju natjecanja jer time dodatno potiče poduzetnički duh studenata i profesora, posebno kao dio alijanse Europskog Sveučilišta mora – European Universities of the Seas. Naglašavaju kako Ocean Hackathon izvrsno nadopunjuje ostale aktivnosti koje se provode unutar alijanse, posebno povezivanje znanosti s privatnim sektorom kao i ostvarivanje poduzetničkih poduhvata studenata s naglaskom na očuvanje i zaštitu okoliša.

Glavni organizator natjecanja je Campus Mondial de la Mer Sveučilišta u Brestu, a organizatori drugog izdanja natjecanja u Splitu su Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u partnerstvu s Europskom poduzetničkom mrežom, SEA-EU alijansom, Studentskim poduzetničkim inkubatorom (SPI) i ICT županijom.

U Splitu će timovi rješavati 7 predloženih izazova zasnovanih na idejama vezanim za očuvanje naših mora poput uklanjanja plastičnog otpada iz mora, praćenja ulova rekreativnih ribolovaca, zaštite farmi školjkaša od predatora, te razvoja algoritama za procjenu utjecaja okolišnih faktora na rast komercijalno važnih vrsta školjkaša kao i upotrebe prepoznavanja govora za povećanje sigurnosti plovidbe.

Kako su istaknuli, usprkos neizvjesnosti održavanja natjecanja zbog epidemiološke situacije, za rješavanje izazova prijavilo se više od 30 sudionika, među kojima su studenti, znanstvenici, male tvrtke i udruge. Pobjednike natjecanja očekuju vrijedne nagrade koju su osigurali ICT županija i tvrtka Plurato kao i putovanje u Brest sredinom prosinca na finalno natjecanje.

Ocean Hackathon započinje u petak, 5. studenog u 15 h okupljanjem svih sudionika, kratkim predstavljanjem programa natjecanja i izazova koji će se rješavati tijekom natjecanja. Nakon toga formirat će se timovi koji će raditi na svojim izazovima sve do nedjelje, 7. studenog u 15 sati.

Timovima će pomagati iskusni mentori iz područja upotrebe digitalnih podataka, IT-a i programiranja, razvoja poslovnog modela, zaštite intelektualnog vlasništva te biologije i ekologije mora.

Na kraju natjecanja timovi će svoje ideje predstaviti peteročlanom žiriju u kojem su neki od članova prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu, prof.dr.sc. Leandra Vranješ Markić, pročelnik Odjela za informatiku i zajedničke poslove Splitsko-dalmatinske županije Damir Brčić i direktor tvrtke Plurato Nino Mijač.

Žiri će izazove ocjenjivati na temelju kvalitete rješenja, korištenja digitalnih podataka, poslovnog modela, okolišne i društvene dimenzije te predstavljanja same ideje. Prezentaciju ideja će moći pratiti svi zainteresirani putem videolinka.

Dodajmo kako oceani pokrivaju oko 70 posto Zemljine površine, oni su izvor života, važni su za prehranu čovječanstva i bioraznolikost, oni reguliraju klimu i vrijeme. Ključan su pokretač globalne ekonomije s obzirom da se više od 90 posto svjetskog trgovačkog prometa obavlja preko oceana, a procjenjuje se da će do 2030. godine 40 milijuna ljudi raditi u industriji povezanoj s oceanskim resursima.

No, unatoč svim benefitima, ljudskim djelovanjem potkopavaju se koristi koje ljudima i životu na Zemlji pružaju oceani i mora. Prekomjerni ulov iscrpljuje riblji fond i uzrokuje godišnji gubitak od gotovo 90 milijardi dolara, uništavaju se koraljni grebeni, plastični otpad guši organizme u morima i oceanima.

Europska unija uspostavila je okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.

Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

U EU više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada otpada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.

Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak, naglašeno je, ukazuje na potrebu za cirkularnijim pristupom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:55