‘Nije dovoljno baviti se problemom mentalnog zdravlja samo u bolnicama i u terapijskom okruženju‘

Hrvatska europarlamentarka Romana Jerković, zajedno s kolegama iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, izradila je skup preporuka i poruka kojima pozivaju na sveobuhvatnu i ambicioznu strategiju mentalnog zdravlja na razini Europske unije.

- Mentalno zdravlje bitan je dio čovjekove dobrobiti i ima važan utjecaj na tjelesno zdravlje. Međutim, nije dovoljno baviti se problemom mentalnog zdravlja samo u bolnicama i u terapijskom okruženju, već prepoznati kao zajedničku brigu i međusektorsku temu u Europskoj uniji. Stoga sam, kao zagovaračica Europske strategije mentalnog zdravlja, sudjelovala u izradi ovog važnog dokumenta s nizom konkretnih preporuka - istaknula je Romana Jerković.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja mentalnog zdravlja, a čak 84 milijuna ljudi u Europi nosi se s poremećajima mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poremećaji mentalnog zdravlja prednjače po broju dana bolničkog liječenja. Tako mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja predstavljaju sve veći teret današnjem društvu. Depresija je danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubojstvo je četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina.

Među preporukama zastupnice Romane Jerković je i važnost ranog otkrivanja problema mentalnog zdravlja, posebno onih koji se odnose na zlouporabu alkohola, droga i obiteljsko nasilje, kao i osnaživanje uloge obitelji u provedbi i evaluaciji usluga mentalnog zdravlja za djecu i odrasle.

Ističe i kako je važno uzeti u obzir profesionalni kontekst i unaprijediti ponovno uključivanje liječenih od mentalnih poremećaja u zajednicu i radno okruženje, ali i okolišne čimbenike budući da uskraćivanje prava na siguran, čist i održiv okoliš dovodi do pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja.

U svojim preporukama, S&D grupa navodi kako su mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja uvelike oblikovani socio-ekonomskim, društvenim, okolišnim i životnim čimbenicima. Smatraju kako je potrebno analizirati nekoliko pitanja kao što su uvjeti života, uvjeti rada i obrazovanja, te nejednakosti i diskriminacija po spolu, nacionalnosti, prihodima i dobi. Također navode kako su žene posebno izložene većem riziku lošeg mentalnog zdravlja na što utječu čimbenici rodne nejednakosti, ali i brojni stereotipi i nametnuti standardi, a iznimno ranjiva skupina su i djeca i mladi. Važnost brige o mentalnom zdravlju dodatno je naglasila i pandemija COVID-19 zbog dugotrajne društvene izolacije, što je utjecalo na porast anksioznosti i depresije.

-Mentalno zdravlje moramo postaviti kao javnozdravstveni prioritet u Europskoj uniji uz nužnost multidisciplinarnog djelovanja. Važno je učiniti ga sastavnim dijelom Europskog plana oporavka i uključiti ga u mjere koje će donijeti opipljive koristi. Stoga, u S&D grupi smatramo da je vrijeme da se uspostavi sveobuhvatna europska strategija mentalnog zdravlja – naglasila je Romana Jerković.

Uz zdravstveni važan je i ekonomski aspekt budući da jedna od šest osoba pati od poremećaja mentalnog zdravlja. Troškovi liječenja ovih poremećaja, u izvješću Health at a Glance Europe 2018. godine procijenjeni su na više od 4% BDP-a u EU dok će prema izvješću Lancet komisije, mentalni poremećaji koštat će globalnu ekonomiju do 2030. čak 16 bilijuna dolara (za period od 2010. -2030.). Spomenimo i kako je Europska unija do sada poduzela niz inicijativa poput Izvješća o zajedničkoj akciji o mentalnom zdravlju i dobrobiti (2017.), Europskog okvira za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti (2019.) i Kompasa EU-a za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti ( 2015-2018).