Microsoftovo istraživanje o trendovima rada pokazalo je da više od 70 posto zaposlenika želi zadržali mogućnost fleksibilnog rada na daljinu, što pokazuje da je hibridni rad u tehnološkoj industriji postao nova poslovna stvarnost.
Hibridni rad je, kao što mu i samo ime kaže, kombinacije rada na daljinu i rada 'licem u lice'.
Pandemija je promijenila način na koji radimo. Ljudi više ne rade isključivo od 9 do 17 za svojim radnim stolom pet dana u tjednu, već su mobilni i rade u pokretu.
Sve više tvrtki zaposlenicima daje mogućnost da rade u modernim uredima s alatima za digitalnu suradnju, koji brišu geografske granice.
Nakon otprilike godine dana rada na daljinu, Microsoft je proveo opsežno istraživanje na više od 31 tisuća zaposlenika u Microsoft 365 i LinkedIn u 31 zemlji svijeta i analizirao njihove odgovore kako bi pomogao organizacijama u tranziciji prema hibridnom radu.
Indeks trendova rada pokazao je da 73 posto ispitanika želi zadržati mogućnost fleksibilnog rada, ali i da 67 posto njih želi provoditi više vremena 'licem u lice' s članovima svog tima.
Osim tog 'hibridnog paradoksa', poslodavci također u obzir trebaju uzeti i podatak da je prema Gartnerovom istraživanju čak 40 posto zaposlenika reklo da su spremni dati otkaz ako će njihov poslodavac zahtijevati da se u punom kapacitetu vrate u ured.
Fleksibilnost i prilagodljivost radnog mjesta sve su bitnije stavke pri traženju posla, a toga su svjesni i menadžeri pa se njih čak 66 posto izjasnilo kao pristaše fleksibilnosti i redizajniranja radnih prostora da budu pogodniji za hibridni rad.
Međutim, problem je što su lideri preusko fokusirani na to gdje treba ulagati. Čak i nakon godinu dana rada od kuće, 42 posto zaposlenika kaže da im nedostaje osnovni uredski pribor kod kuće, a svaki deseti nema odgovarajuću internetsku vezu za obavljanje svog posla. Više od 46 posto kaže da im poslodavac ne pomaže oko troškova rada na daljinu.
Sudionici sastanaka koji se uključuju s udaljene lokacije ponekad se osjećaju nevidljivo i kao da se njihov glas ne čuje, a iako se sudionici sastanka uživo trude uključiti ih, taj trud je najčešće bezuspješan jer nerijetko prostori za sastanke nisu opremljeni odgovarajućim softverom i hardverom koji bi omogućili učinkovite hibridne sastanke.
Zbog toga bi poslodavci između ostalog trebali educirati svoje zaposlenike o različitim tehnološkim alatima koji bi im mogli pomoći u hibridnim radnim okruženjima, poput alata Microsoft Teams, Google Workspace, Slack i Webex.
Istraživanje upozorava da bi, pri prilagodbi radnih procesa i ureda za hibridni rad, fokus trebao biti na milenijalcima, s obzirom na to da će do 2025. upravo oni činiti 75 posto cjelokupne svjetske radne snage i to na svim pozicijama, od početničkih do menadžerskih.
Spomenimo još kako se, od izbijanja pandemije, rad od kuće povećao za gotovo 30 posto, a očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazuje da je vjerojatnost da će osobe koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca.
Europski parlament stoga je donio zakonodavnu inicijativu kojom je pozvao Komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica. Uz to, traže da se utvrde minimalni uvjeti za rad na daljinu i pojasne radni uvjeti, radno vrijeme i razdoblja odmora. Europarlamentarci također traže od država članica da poduzmu sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera.
