JAČANJE OBRANE

‘Na kiber frontu, Europa nije dovoljno organizirana da se nosi s napadima velikih razmjera‘

U kontekstu produbljivanja geopolitičkih suparništva EU mora zadržati svoju tehnološku prednost, istaknula je Ursula von der Leyen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

 Frederick Florin

Europska komisija donijela je niz mjera za jačanje obrane i sigurnosti, poticanje inovacija i smanjenje strateških ovisnosti EU.

Iz Europskog fonda za obranu će se do kraja 2022. uložiti 1,9 milijardi eura u projekte istraživanja i razvoja kapaciteta u području obrane. U igri su i dodatni poticaji za povećanje ulaganja država članica u strateške obrambene kapacitete, prije svega za one koji su razvijeni ili nabavljeni u okvirima suradnje u Europskoj uniji.

Konkretno, Komisija će razmotriti niz instrumenata za poticanje zajedničke nabave obrambenih sposobnosti razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a, među ostalim prijedlogom izuzeća od PDV-a, uspostavom financijskih rješenja i preispitivanjem sustava bonusa Europskog fonda za obranu.

Osim toga, Komisija poziva države članice da pronađu pristup prema kojem si ne bi međusobno ograničavale izvoz u treću zemlju zajednički razvijene vojne opreme i tehnologije razvijene. Time bi se trebalo osigurati da proizvodi koji se financiraju iz Europskog fonda za obranu imaju odgovarajući i konkurentan pristup međunarodnim tržištima, ne dovodeći u pitanje suverene odluke država članica.

"U kontekstu produbljivanja geopolitičkih suparništva Europska unija mora zadržati svoju tehnološku prednost. To može postići suzbijanjem brojnih prijetnji, od konvencionalnih do hibridnih, kiberprijetnji i svemirskih prijetnji, dok potreban opseg može izgraditi zajedničkim razvojem, zajedničkom nabavom i usklađenim pristupom izvozu", poručila je u priopćenju predsjednica Komisija Ursula von der Leyen.

U sklopu Plana za ključne tehnologije za sigurnost i obranu definiran je put prema jačanju konkurentnosti i otpornosti sigurnosnog i obrambenog sektora Unije, kao i smanjenje ovisnosti u ključnim tehnologijama i lancima vrijednosti. EU predlaže da se pitanja obrane uključe u glavne industrijske i tehnološke inicijative EU-a, zaštite sigurnosni i obrambeni interesi Unije pri nabavi ključne infrastrukture (prije svega u digitalnom području) te pojačaju provjere izravnih stranih ulaganja.

Komisija će istražiti i kako dodatno poboljšati zaštitu Unijine svemirske infrastrukture, posebno s pomoću dodatnih usluga sustava nadzora i praćenja u svemiru te potpunim iskorištavanjem potencijala industrije EU-a. Promicat će pristup „unaprijed koncipirane dvojne uporabe” za svemirsku infrastrukturu EU-a kako bi se ponudile nove otporne usluge kojima se zadovoljavaju potrebe vlada, među ostalim u području obrane.

Naposljetku, kako bi ojačala kibersigurnost i kiberobranu, EU će predložiti akt o kiberotpornosti i od europskih organizacija za normizaciju zatražiti da razviju usklađene norme za kibersigurnost i privatnost te će s državama članicama poboljšati pripravnost na kiberincidente velikih razmjera.

"Prijetnje sigurnosti Uniji više nisu samo vojne prirode, već su sve češće hibridne prijetnje koje se ostvaruju kibernapadima i kampanjama dezinformiranja, čime ugrožavaju temelje naših demokracija", izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, "Na kiber frontu, Europa trenutačno nije dovoljno organizirana da se nosi s napadima velikih razmjera. Međutim, Unija je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija karika. Na regulatornom planu već smo učinili mnogo, ali moramo ići dalje, posebice što se tiče zakona o kibernetičkoj otpornosti i europske infrastrukture operativnih centara za kibernetičku sigurnost".

Podsjetimo, akt o kibersigurnosti EU stupio je na snagu u lipnju 2019. godine. Njime se po prvi put se uvode pravila na razini EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju proizvoda, postupaka i usluga te se uspostavlja novi stalni mandat Agencije za kibersigurnost (ENISA) i dodjeljuje joj se više sredstava da bi mogla ostvarivati svoje ciljeve.

Zastupnik Europskog parlamenta Tomislav Sokol istaknuo je kako je pandemija pokazala da kibernetičke prijetnje ne poznaju granice i da je zato danas više nego ikada ranije važan koordiniran pristup država članica kad je u pitanju kibernetička sigurnost.

"Porast kibernapada za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom pokazao je koliko je važno zaštititi zdravstvene sustave i drugu kritičnu infrastrukturu, naročito u području energetike. Stoga je Europska komisija u lipnju predložila osnivanje nove zajedničke jedinice za kibersigurnost koja će se baviti sve većim brojem ozbiljnih kiberincidenata koji utječu na život građana u cijeloj Europskoj uniji. Zajednička jedinica za kibersigurnost djelovat će kao platforma za pružanje koordiniranog odgovora EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera te za pružanje pomoći u oporavku od takvih napada. Kako bi zaštitila europski način života, bitno je da i Hrvatska kontinuirano ulaže u vlastitu kibernetičku sigurnost", kazao je europarlamentarac Sokol.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2022 12:59