Hrvatska softverska tvrtka GDi organizirala je konferenciju na temu zelene i digitalne transformacije za pametne gradove i zajednice.
Konferencija se održala u Osijeku, a za sve zainteresirane koji nisu bili u prilici skup pratiti uživo, bio je osiguran streaming.
Sudionici su odgovarali na pitanja zašto je Osijek predvodnik zelene i digitalne tranzicije u Hrvatskoj, kako se razvija digitalizacija javne i lokalne samouprave, s naglaskom na Smart City HUB-ove i transparentni proračun, te koliko Grad Osijek iskorištava EU fondove za vodovodna i poljoprivredna rješenja.
Osječki zamjenik gradonačelnika, Dragan Vulin, otkrio je da će za nekoliko dana krenuti proces javne nabave za izgradnju središnje zgrade IT parka.
IT park je strateški projekt Grada Osijeka koji se sufinancira s 83 posto sredstava EU i po čijem bi završetku 2023. grad na Dravi trebao dobiti atraktivnu poslovnu zonu za visokotehnološke tvrtke. Projekt, vrijedan oko 30 milijuna kuna, podržala je i vlada.
Prvi stanar poduzetničke IT zone bila je osječka tvrtka Mono, koja je u prosincu prošle godine uselila u svoj objekt. U međuvremenu su ugovore s Gradom potpisali i osječka Orqa, zagrebački Sedmi odjel te osječke tvrtke Barrage, Base58 i Prototyp. Od devet ponuđenih parcela za tvrtke u IT parku, šest je već zauzeto.
Središnja zgrada IT parka prostirat će se na gotovo 5000 m2 i bit će inkubator za razvoj startupa i manjih poduzeća. Zgrada će imati konferencijsku dvoranu dostupnu tvrtkama unutar parka, tridesetak uredskih prostora i zajednički coworking prostor.
- U Osijeku smo krenuli u digitalizaciju dosta ambiciozno. Krajem prošle godine smo započeli i sredinom ove godine ćemo završiti 'rudarski' posao. Radi se o popisu svih procesa na razni gradske uprave i gradskih poduzeća koji se odvijaju unutar našeg sustava. Te procese ćemo optimizirati i pojednostaviti, što će vrlo brzo postati vidljivo i dostupno našim sugrađanima. Nakon toga krećemo u opsežnu digitalizaciju za što namjeravamo najvećim dijelom koristiti sredstva iz EU fondova – rekao je Vulin.
Zamjenik osječkog gradonačelnika rekao je da se Osijek posljednjih nekoliko godina prometnuo kao središte IT industrije te napomenuo da to nije zasluga samo sadašnje vlasti. Popularizaciji IT-a uvelike je doprinijela udruga Software City koja od 2013. intenzivno radi na promicanju informatičkih tehnologija u Osijeku.
Vulin je rekao da sadašnja vlast želi nastaviti putem koji ih je dočekao te trenutačno rade na izradi strategije digitalizacije. Dodao je rekao da se radi o "konkretnom planu" za kojeg se nada da neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.
- Važno je imati strategiju jer se danas nude brojna rješenja za određene segmente komunalne problematike za koje je odgovoran Grad i gradska poduzeća. Kad smo preuzeli dužnost, vidjeli smo da baze podataka između gradske uprave i gradskog poduzeća nisu usklađene. Nama je ambicija imati jedinstvenu bazu podataka za cijeli gradski sustav jer je preduvjet za sve module, koje namjeravamo razvijati u drugoj polovici ove godine, da budu povezivi – rekao je Vulin.
Jedan od primjera je digitalizacija u prometu, koja će građanima omogućiti da putem aplikacije imaju popis svih slobodnih parkirališnih mjesta i njihovih lokacija u realnom vremenu, kao i prometne gužve u gradu. S druge strane, aplikacija će omogućiti komunalnoj službi da vidi jesu li počinjeni komunalni prekršaji. Preduvjet za to je postavljanje kamera s više funkcija i kvalitetna optička mreža koja će se dodatno razvijati u narednom razdoblju.
Vulin je također podsjetio da je Osijek u 2021. proglašen za najuspješniji 'Eco city', grad koji je koristio najbolja rješenja u razvijanju zelenih politika.
- Niz je razloga za to. Izdvojio bih odvojeno prikupljanje otpada gdje smo od velikih gradova najbolji. Već godinama ne plaćamo penale, a ove godine očekujemo i prelazak čarobne granice od više od 50% odvojenog prikupljenog otpada. Značajni iskoraci su reciklažna dvorišta, sanacija odlagališta, korištenje obnovljivih izvora energije te alternativni načina prijevoza, poput sustava dijeljenja automobila i sustava dijeljenih bicikala, kazao je Vulin.
Jedan od sudionika konferencije bio je i zamjenik župana Osječko baranjske županije, Josip Miletić, koji je rekao da ovaj kraj nije bogat samo poljoprivredom, nego i informatičkom znanosti.
- Zeleno i digitalno dvije su ključne odrednice razvoja EU. Naša Slavonija, naša žitnica može puno toga ponuditi u infrastrukturnom smislu. Uz pomoć europskih sredstava kvalitetno ćemo sudjelovati u infrastrukturnom i strateškom razdoblju Republike Hrvatske, razvijati potencijale, zaposliti nove ljude i definirati sve strateški važne smjerove razvoja na području Osječko-baranjske županije, rekao je Miletić.
O učincima digitalizacije u poljoprivredi govorio je predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Ivan Plaščak, koji je upozorio da treba pojačati transfer znanja.
- Hrvatska, što se tiče istraživanja i znanstvenih saznanjima, stoji uz bok s europskom i svjetskom zajednicom. Ali, treba raditi na transferu tehnologije i znanja iz znanosti u struku. Ono što je znanost dokučila trebalo bi provesti u djelo. Zbog toga je važno educirati poljoprivrednike, približiti im tehnologije koje su dostupne, pokazati njihovu isplativost i mogućnosti korištenja, rekao je Plaščak.
Ravnatelj Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije Davor Mikulić istaknuo je prednosti digitalizacije u kontekstu upravljanja zaštićenim područjima.
- U zelenom katastru, koji imamo u nekoliko osječkih parkova, primjenjivi su bar-kodovi s osnovnim podacima o biljnim vrstama, a želimo da se to dogodi na razini cijelog Osijeka i svih 16 zaštićenih područja. Trenutno radimo na projektu revitalizacije jednog dijela dunavskih kanala i jedan dio projekta će biti digitalizacija ustava. Hrvatske vode su to prihvatile, ustave će biti softverski povezane, pratit će se vodostaj i same će se otvarati bez utjecaja čovjeka. To je prvi put da će se tako nešto dogoditi na ovim prostorima, kazao je Mikulić.
Podsjetimo, Europska unija odredila je digitalnu transformaciju kao jedan od prioriteta Unije. Digitalna rješenja pružaju mogućnosti za oporavak Europe od korona-krize i jačanju njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu. To se postiže, između ostalog, programima ulaganja kao što su Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe koji je usmjeren na infrastrukturu. Osim toga, Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvi financijski instrument EU-a posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeće i kod građana. Cilj mu je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.
